„Ljude ne uznemiruju događaji, nego način na koji ih tumače.“ Ovaj poznati citat stoičkog filozofa Epikteta naglašava da su vanjski događaji neutralni. Naša emocionalna uznemirenost proizlazi isključivo iz naših tumačenja i prosudbi o njima. Promjenom perspektive i upravljanjem vlastitim mislima možemo pronaći mir i otpornost, jer ne možemo kontrolirati događaje, ali možemo kontrolirati svoje poglede na njih.
U tome je srž stoicizma, filozofskog pravca koji je nastao u antičkoj Grčkoj oko 3. stoljeća prije Krista: ostati smiren kad situacija nije, usmjeriti se na ono što možemo kontrolirati (vlastite misli, odluke i ponašanje), prihvatiti ono što ne možemo promijeniti (tuđe postupke, okolnosti) i ne rasipati energiju na to. Razvijati unutarnji mir, samodisciplinu i otpornost.
U našim radnim okruženjima – bez obzira na to je li riječ o javnom sektoru, privatnim firmama ili sezonskim poslovima – to je posebno korisna vještina, piše Thomas Oppong na portalu Fast Company.
„Godine proučavanja stoicizma pokazale su mi koliko se odnos prema poslu može promijeniti kad naučite napraviti razmak između osjećaja i reakcije. Ova četiri načela lako se mogu primijeniti i u našoj svakodnevici”, razlaže ovaj pisac i autor eseja koji povezuju produktivnost, filozofiju, psihologiju i druge ideje za bolji, pametniji i ispunjeniji život.
1. Ne kontrolirate sve – ali kontrolirate sebe
Na poslu se često nađemo u situacijama na koje ne možemo utjecati: šefove odluke, organizaciju posla, klijente, pa čak i kolege s kojima surađujemo. Međutim, odluka kako ćemo reagirati na takvu situaciju u potpunosti je naša odgovornost. Na primjer, netko na sastanku predstavi vašu ideju kao svoju.
Instinktivna reakcija je ljutnja. Takva reakcija je ljudska i normalna. Većina ljudi se u takvim trenucima teško kontrolira. Ali ono što slijedi je isključivo vaša odgovornost. Hoćete li reagirati impulzivno ili promišljeno?
Stoici su to nazivali dihotomijom kontrole. „Neke su stvari u našoj moći, a neke nisu. U našoj su moći mišljenja, težnje, želje, odbojnosti – ukratko, sve ono što su naša vlastita djela“, napisao je Epiktet u svom „Priručniku morala” („Enchiridion”). Neke stvari su pod našom kontrolom, većina nije.
Hoće li vaš šef prepoznati vaš rad? Hoće li posao biti dogovoren? Hoće li vas kolege poštovati?
Ništa od toga ne možete kontrolirati. Svoju interpretaciju možete. Fokusirajte se na ono što jest u vašoj moći: kako komunicirate, koliko ste profesionalni i kako gradite svoj ugled. Ne opterećujte se onime na što ne možete utjecati.
Kolega koji vas najviše iritira može vas naučiti da budete strpljivi. Neuspješna inicijativa uči vas kako iskreno i pažljivo komunicirati loše vijesti.
U našoj kulturi, gdje su odnosi i reputacija često dugoročno važniji od jedne situacije, smirena reakcija često ima veću težinu od trenutačne „pobjede“.
2. Odredite svoju emociju prije nego ona odredi vas
„Više patimo u mašti nego u stvarnosti“, primijetio je Seneka. Um uveličava probleme daleko iznad stvarnosti. Često sami sebi „zakompliciramo“ situaciju: vraćamo se na razgovore, analiziramo što smo mogli reći drugačije, pitamo se što drugi misle o nama.
Kad osjetite nelagodu, pokušajte konkretno odrediti kako se osjećate.
- „Osjećam se podcijenjeno.“
- „Osjećam se nesigurno.“
Prepoznati kako se osjećamo je prvi korak. Priznavanje vam pomaže sagledati emociju onakvom kakva jest. A zatim dolazi najvažnije: odmak. Jer vi niste svoje emocije. Vi ste svijest o njima.
Kada imenujete osjećaj, stvarate odmak od emocije. Odmak vam omogućuje izbor i jasno razmišljanje.
Na primjer: šef kritizira vaš rad pred drugima. Umjesto da odmah zaključite „osramotio me“, zastanite i odredite što točno osjećate. Tada možete racionalnije odlučiti što dalje – hoćete li zatražiti razgovor nasamo ili dodatno objašnjenje, ili ćete jednostavno nastaviti raditi ono u čemu ste najbolji bez dramatiziranja.
Kad prestanete dopuštati da osjećaj „odbačenosti“ vodi vaše postupke, možete se vratiti na pravi put. Uzdignite se iznad onoga što vam stoji na putu.
3. Prepreka nije kraj – ona je putokaz
Marko Aurelije postavio je jednostavan postulat: prepreka je put. „Ono što ometa djelovanje zapravo ga potiče; ono što stoji na putu postaje put“, rekao je. Prepreka ukazuje kojim putem trebate ići.
Ako vas zaobiđu za povišicu ili bolju poziciju, lako je zaključiti da je sustav nepravedan. Ponekad i jest. Ali ako planirate ostati u tvrtki, korisnije je pitati: što iz ovoga mogu izvući?
Možda trebate biti vidljiviji u svom radu. Možda trebate tražiti jasniju povratnu informaciju o svom radu (što često izostaje ako to sami ne inicirate). Možda je vrijeme za dodatnu edukaciju ili promjenu smjera.
Samo unapređenje koje niste dobili neutralno je po sebi. Ono što ćete izgraditi iz toga ovisi o vama. Ono što vam se ispriječilo postaje vaš put. Prepreka vam pokazuje kako ćete napredovati, gdje trebate rasti. U praksi, to često znači manje čekanja da netko prepozna vaš rad, a više aktivnog pozicioniranja.
„Poteškoće jačaju um kao što rad jača tijelo“, rekao je Seneka. Prilike za rast, učenje i preusmjeravanje posvuda su, samo ih trebate uočiti.
4. Procjenjujte svoj dan prema svojim vrijednostima
Epiktet je rekao: „Najprije reci sebi što želiš biti, a zatim čini ono što moraš.“
Na poslu stalno dobivamo povratne informacije o svom radu: pohvale, kritike, ignoriranje. Cijeli sustav pokreće naša potreba za odobravanjem.
Stoici su preporučivali drugačiji način razmišljanja. Svake večeri Epiktet bi procijenio svoj dan jednim pitanjem: jesam li djelovao u skladu sa svojim vrijednostima?
Na primjer:
• Jesam li bio korektan prema kolegama?
• Jesam li dao svoj maksimum, bez obzira na okolnosti?
• Jesam li izbjegao nešto što sam znao da trebam napraviti?
U okruženju gdje priznanje ponekad kasni ili izostane, ovaj pristup daje stabilnost. Dugoročno, ljudi koji su dosljedni svojim vrijednostima grade jaču reputaciju od onih koji ovise o trenutačnom dojmu.
Vanjske ocjene vašeg rada i postupaka su izvan vaše kontrole. Ako su vaše vrijednosti integritet, znatiželja i davanje maksimuma, prakticirajte ih svakodnevno. To je jedina dugoročno smislena mjera.
„Nijedan čovjek nije slobodan ako nije gospodar samoga sebe“, rekao je Epiktet. „Čovjek treba živjeti tako da njegova sreća što manje ovisi o vanjskim stvarima. Svijet se sklanja s puta svakome tko zna kamo ide.“
Evo nekoliko pitanja koja vam danas mogu usmjeriti djelovanje:
- Gdje sam danas djelovao protiv svojih načela?
- Što sam izbjegao iako sam znao da je ispravno?
- Jesam li djelovao ili sam samo namjeravao djelovati?
- Jesam li se vodio razumom ili impulsom?
Iskoristite ova pitanja kako biste usmjerili svoje svakodnevne postupke.
