Tržište nekretnina u Hrvatskoj ulazi u razdoblje snažnijeg regulatornog i stručnog razvoja. Naglasak je na većoj transparentnosti, profesionalizaciji posredničke djelatnosti te zaštiti potrošača. U fokusu su izmjene zakonodavnog okvira te provedba Nacionalnog plana stambene politike usmjerenog na priuštivo stanovanje i razvoj dugoročnog najma. Istaknuto je to na 41. Forumu nekretnina koji se u petak i subotu održava u Šibeniku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Naglašena je važnost kontinuiranog razvoja posredničke struke – od osnivanja Udruženja i prvog Foruma 1996., preko donošenja Zakona o posredovanju u prometu nekretninama, do izazova s kojima se sektor danas suočava u uvjetima tržišnih i regulatornih promjena. Za posredničku struku osobito su važne izmjene Zakona, a usvajanje se očekuje do kraja ove godine.
“Izmjene Zakona jasnije uređuju pravila poslovanja na tržištu koje je danas znatno kompleksnije nego prije. Zakon jasno razlikuje legalne i etične posrednike od onih koji posluju izvan zakonskog okvira. Time se štiti većina agencija koje već posluju zakonito. Cilj nam je uključiti što veći broj posrednika u rad Udruženja, podizati kvalitetu i profesionalnost usluga”, istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
U Registar posrednika u prometu nekretnina HGK trenutačno je upisano 1.466 posrednika, što predstavlja rast od 8,7 % u odnosu na isto razdoblje lani. U Imenik agenata u prometu nekretnina HGK upisano je 5.073 agenata ili 9,3 % više nego prethodne godine.
Manje kupaca, posebno stranih
Statistički podaci potvrđuju pad broja transakcija na tržištu nekretnina u prošloj godini. Smanjenje aktivnosti vidljivo je u svim glavnim segmentima tržišta.
U odnosu na 2024., lani je promet u prosjeku pao za 13,4 %. Pad je bio posebno izražen u priobalju. U pojedinim je županijama, poput Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske, promet pao gotovo za trećinu. Također, smanjen je broj stranih državljana koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj, osobito kupaca iz zapadne Europe.
Gledano u odnosu na ostvareni BDP, kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 8,3 % BDP-a u 2025. godini. Taj je udio u 2024. godine iznosio 11 %.
Pad prometa zbog pretjeranog rasta cijena
Istodobno, nastavljen je rast prosječne cijene četvornog metra prodanog novog stana, osobito u urbanim i turističkim središtima. U drugom polugodištu 2025. prosječna cijena novih stanova dosegnula je 2.885 eura po četvornom metru, dok je u Zagrebu iznosila 3.436 eura.
“Tržište usporava već četvrtu godinu zaredom, što se očituje u rekordnom padu prometa. Najvažniji razlozi su pretjerani rast cijena, zbog kojeg su mnoge nekretnine dosegnule nerealne vrijednosti, te nedostatak kvalitetnih i priuštivih stanova. Nužno je povećati ponudu, prije svega aktivacijom postojećih praznih nekretnina, ali i stvaranjem novih kvalitetnih stambenih kapaciteta. Ključnu ulogu u tome imat će država, ali i lokalna samouprava”, kazao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Što očekivati do kraja 2026. godine
Tržište nekretnina u 2026. godini i dalje će obilježavati izražena neravnoteža između ponude i potražnje, najviše u segmentu cjenovno dostupnih stanova u većim gradovima, ali i usporena dinamika prodaje u segmentu starogradnje.
Kupci će biti oprezniji, a tržište će sve više razlikovati realno tržišno pozicionirane nekretnine od onih s previsoko postavljenim traženim cijenama, neke su od poruka s Foruma.
Uz naglasak na novi regulatorni okvir, koji će istodobno osigurati stabilnost tržišta i zaštitu potrošača, na Forumu će se govoriti i o aktualnim izazovima i trendovima na europskom tržištu nekretnina.
Tijekom dvodnevnog Foruma, koji je okupio više od 300 predstavnika struke iz cijele Hrvatske, održat će se i edukacije, među kojima je i ona na temu GDPR-a u praksi i usklađivanja poslovanja posrednika, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.
