Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u ožujku je nastavljen rast broja osiguranika na godišnjoj razini koji traje od ožujka 2015. te je i drugi mjesec za redom zabilježen rast na mjesečnoj razini, navode analitičari Raiffeisena u novom izdanju RBA istraživanja.
Broj osiguranika HZMO-a na kraju ožujka dosegnuo je 1.489.091 osoba. To je 14.788 osoba ili 1 posto više nego u veljači. Rast na mjesečnoj razini odraz je uobičajenih sezonskih kretanja odnosno pojačanog zapošljavanja sezonskih radnika pred početak turističke (pred)sezone.
Utjecaj sezonskog zapošljavanja ogleda se i u mjesečnom rastu broja zaposlenih prema djelatnostima koje su uglavnom višestruko vezane za pripremu i tijek turističke sezone. Tako je broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane porastao 7,6 posto. U djelatnostima pružanja smještaja rast iznosi 14,1 posto.
Rast broja osiguranika zabilježen je i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3,1% mjesečno) te u djelatnostima tgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima. Trgovina na malo u strukturi ukupnog broja osiguranika sudjeluje s 15,8 posto, a zabilježen je rast od 0,6 posto.
Rast broja osiguranika u većini djelatnosti
Promatrano na godišnjoj razini, broj osiguranika HZMO-a viši je za 37.039 osoba ili 2,6 posto. Pri tome je godišnja stopa rasta zabilježena u ovogodišnjem ožujku najviša od kada se stope rasta nalaze u pozitivnom teritoriju, a rast je podržan većim brojem osiguranika u većini djelatnosti.
Osiguranici iz djelatnosti prerađivačke industrije koji u strukturi osiguranika čine udio od 16,6 posto uz godišnju stopu rasta od 2,2 posto nastavili su pozitivan trend koji traje od rujna 2016. Istovremeno broj osiguranika iz djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala (s udjelom od 15,8%) zabilježili su rast od 1,3 posto i time potvrdili nastavak pozitivnih trendova od kraja 2015.
Od kraja iste godine traju i pozitivne godišnje stope rasta broja osiguranika u djelatnostima građevinarstva koji čine 7 posto osiguranika, a zabilježili su zamjetnu stopu rasta na mjesečnoj i na godišnjoj razini (1,8% odnosno 5,8%). Rast broja osiguranika u građevinarstvu svakako može biti pozitivan indikator započetog oporavka u ovoj djelatnosti.
Manje osiguranika u financijskim djelatnostima i osiguranju
Suprotno tome, pad broja osiguranika zabilježen je u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (-2,8% godišnje) te djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-4,9% godišnje) koji zajedno čine gotovo 4 posto osiguranika.
S obzirom na veliki utjecaj sezonskih kretanja na broj osiguranika analitičari Raiffeisena očekuju da će se u narednim mjesecima povećavati broj osiguranika HZMO-a na mjesečnoj razini i to prvenstveno u djelatnostima vezanima za turistički sektor. Međutim, unatoč relativno povoljnim kretanjima na tržištu rada podržanih sezonskim zapošljavanjem prisutne poznate strukturne slabosti tržišta rada poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske razine zaposlenosti i aktivnosti ostaju utezi snažnijim pozitivnim promjenama na tržištu rada.
Tržište rada dodatno je opterećeno procesom demografskog starenja stanovništva uz posljedični pad radno sposobnog stanovništva, a Hrvatska je suočena i s ubrzanom emigracijom radno sposobnog stanovništva. Odljev mladog stanovništva u radno aktivnoj dobi posljedica je ne samo otvorenog tržišta rada na razini Europske unije (gdje rastu potrebe za usko specijaliziranim visokoobrazovanim kadrovima) nego je i snažno pogurnut dugogodišnjom recesijom, tijekom koje su mahom izostali ključni strukturni zahvati u gospodarstvu.
U slučaju nastavka navedenih trendova srednjoročno do dugoročno takva kretanja za sobom nose niz negativnih posljedica te umanjuju potencijale rasta. Stoga suočavanje s negativnim demografskim kretanjima te projekcije nastavka depopulacijskih trendova uz poznate strukturne probleme ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika.
