Od 1. srpnja puna primjena eRačuna u javnoj nabavi

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave očekuje se ušteda 6 -13 posto. S obzirom na to da volumen ukupne javne nabave iznosi oko 44 milijarde kuna godišnje, u Ministarstvu gospodarstva uštede procjenjuje na više od 2 milijarde kuna

u 9:48 Zadnja izmjena: 02.07.2019 u 15:05
45
eRačun

Svi javni i sektorski naručitelji, odnosno gotovo svi korisnici državnog ili lokalnih proračuna, od 1. srpnja 2019. obvezni su zaprimati i slati isključivo eRačune i to u formatu propisanom EU normom o standardizaciji eRačuna. Na to ih obvezuje Zakon o elektroničkom izdavanju računa o javnoj nabavi koji je usvojen u listopadu prošle godine.

Zbog ubrzavanja poslovnih postupaka, digitalizacije procesa i ukidanja papirnatog poslovanja predviđa se da će primjena eRačuna donijeti značajne uštede.
Zakonom je od početka prosinca prošle godine najprije uvedena obveza zaprimanja eRačuna u postupcima javne nabave, a od ponedjeljka, 1. srpnja, obvezno je i izdavanje elektroničkih računa po sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi.

Tako obveznici javne nabave više ne smiju primati, a njihovi im dobavljači izabrani u tom postupku više ne smiju izdavati račune na papiru već svi računi u postupku javne nabave, bez obzira na iznos, moraju biti elektronički računi.

Elektronički račun ili eRačun je račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku pogodnom za automatsku i elektroničku obradu, a to je isključivo XML format računa.

>>MOBILEone – alat za digitalnu transformaciju malih organizacija

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima.

eRačun podijeljen u tri glavne sekcije

EU Direktiva 2014/55/EU od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabav preporučuje tri glavna dijela (sekcije) eRačuna:

• „Jezgrena sekcija“ sadrži osnovne elemente koji su nužni za razmjenu elektroničkih računa između bilo koje vrste dionika. Sastoji se od tzv. “zakonskog” dijela i “zajedničkog” dijela.
Zakonski dio sadrži elemente zahtijevane Zakonom i EU direktivama o PDV-u te drugim zakonskim propisima koji se odnose na sve račune.
Zajednički dio sadrži osnovne, uobičajene informacijske elemente eRačuna koji nisu specifični za pojedinu državu ili ekonomski sektor.
• “Sektorska sekcija“ sadrži informacijske elemente specifične za pojedini sektor, zajednicu ili vrijednosni lanac.
• “Nacionalna sekcija“ sadrži informacijske elemente specifične za pojedinu državu, a koji nisu prihvaćeni širom EU-a.

Osnovni elementi elektroničkog računa su, između ostalog:

• oznaka procesa i računa
• razdoblje koje račun obuhvaća
• podaci o prodavatelju
• podaci o kupcu
• podaci o primatelju plaćanja
• podaci o poreznom predstavniku prodavatelja
• upućivanje na ugovor
• detalji o isporuci
• upute za plaćanje
• podaci o naknadamaili davanjima
• podaci o stavkama na računu
• ukupni iznos računa
• raščlanjeni prikaz PDV-a

Svi računi razmijenjeni u javnoj nabavi moraju biti poslani i zaprimljeni putem nacionalne centralne platforme za razmjenu eRačuna, dakle ne e-poštom ili na neki drugi način.

>>HT predstavio EDI – digitaliziranu uslugu razmjene dokumenata između tvrtki

Informacijski posrednici

Za usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava, odnosno za elektroničku razmjenu računa između izdavatelja e-računa i primatelja, zaduženi su informacijski posrednici. Nužno je pri tome da posrednik poštuje europsku normu.

Informacijski posrednici mogu pružati i usluge upravljanja cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja, slanja i arhiviranja e-računa.

Naručitelji koji se potpuno financiraju iz proračuna koriste FINA-in servis zaprimanja i slanja elektroničkih računa, dok ostali naručitelji mogu birati informacijskog posrednika.

Sektorski naručitelji, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela javnog prava koja u iznosu većem od 50 posto financira jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili su podložna upravnom nadzoru od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili je više od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih ili nadzornih tijela imenovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa mogu povjeriti bilo kojem informacijskom posredniku registriranom u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici Europske unije.

Naručitelji mogu svoje postojeće ERP sustave prilagoditi za zaprimanje i izdavanje elektroničkih računa. Za taj dio su odgovorni sami, kao i za procedure upravljanja računima unutar same organizacije (urudžbiranje, ovjeravanje, likvidatura, arhiviranje).

Ušteda u javnoj nabavi 2 milijarde kuna

Primjena eRačuna donosi uštede kroz smanjenje administrativnih troškova pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, nema troškova poštarine, znatno je kraće vrijeme isporuke, a dokument s pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu.

Uvođenje obveze izdavanja eRačuna u javnoj nabavi ubrzat će procese javne nabave, smanjiti troškovi poslovanja javne uprave i gospodarskih subjekata te povećati transparentnost.

Javni sektor prilagođava se uvođenju digitalnih procedura u postupak fakturiranja i uklanjaju se prepreke u prekograničnoj trgovini na području Europske unije. Time se uspostavlja cjelovit proces integrirane elektroničke javne nabave, od objave nadmetanja, preko elektroničke dostave ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanja.

Prema procijeni Ministarstva gospodarstva, uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave očekuje se ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na to da volumen ukupne javne nabave iznosi oko 44 milijarde kuna godišnje, u Ministarstvu uštede procjenjuje na više od dvije milijarde kuna. U to nisu uračunate dodatne uštede koje će iz primjene eRačuna proizaći javnim naručiteljima i njihovim dobavljačima.