Godišnji promet u trgovini na malo u listopadu veći za 9,2 posto

Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta zasigurno se može pripisati i učinku prošlogodišnje niske baze dok je smanjena turistička potrošnja nakon završetka središnjeg dijela turističke sezone djelovala u suprotnom smjeru

13

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u listopadu je nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa rasta u trgovini na malo koji kontinuirano traje od ožujka ove godine. Iako je rasla sporijom dinamikom u odnosu na prethodne mjesece, godišnja stopa rasta maloprodajnog prometa iznosila je u listopadu 9,2 posto.

Na mjesečnoj razini, unatoč rastu prometa od trgovine na malo prehrambenim proizvodima za 1,5 posto, te neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,7 posto, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ukupan realni promet bio je niži za 2,1 posto.

Prema izvornim indeksima, u listopadu je na godišnjoj razini porast prometa ostvarilo svih jedanaest trgovačkih struka. Najveći utjecaj na porast nominalnog prometa imale su Motorna goriva i maziva, s porastom prometa od 37,1 posto i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 6,7 posto, te Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama, s porastom prometa od 8,0 posto i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,7 posto. Pri tome je ukupan izvorni promet trgovine na malo u usporedbi s istim mjesecom 2020. nominalno porastao za 13,9 posto.

U razdoblju od siječnja do listopada promet u maloprodaji realno je viši za 13,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (+16% nominalno).

Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta zasigurno se može pripisati i učinku prošlogodišnje niske baze dok je smanjena turistička potrošnja nakon završetka središnjeg dijela turističke sezone djelovala u suprotnom smjeru. Nadalje, nastavak rasta bruto i neto plaća i rast zaposlenosti čimbenici su koji se odražavaju kroz rast osobne potrošnje, vidljiv na kretanjima u maloprodaji. Osobna potrošnja će uz izvoz usluga (poglavito turizma) biti glavni generator daljnjeg oporavka gospodarstva do kraja godine.

Podaci Porezne uprave za studeni iz sustava fiskalizacije upućuju na nastavak godišnjih stopa rasta u maloprodaji (premašujući razine prije Covid-a). Pri tome dio doprinosa svakako dolazi i od intenziviranja inflatornih pritisaka tijekom posljednjih mjeseci.

U mjesecima pred nama smanjenje optimizma glede financijske situacije u kućanstvu te lošija očekivanja glede ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj za 12 mjeseci, na što upućuju pokazatelji povjerenja potrošača, ogledat će se i u kretanjima u trgovini na malo. S druge strane, blagdanska potrošnja djelovat će u pozitivnom smjeru.