Radnici ZET-a počeli su se postupno vraćati na svoja radna mjesta nakon što je Županijski sud odlučio da je štrajk nezakonit. Povratak je potvrdio odvjetnik sindikata ZET-a Boženko Lozo, koji je rekao da je sa sindikalnim čelnicima dogovoreno postupno vraćanje radnika na posao. Dodao je da je odluka donesena i zbog građana.
Povratak radnika trebao bi omogućiti postupnu normalizaciju zagrebačkog javnog prijevoza, koji je tijekom štrajka bio znatno smanjen.
Sindikat najavio žalbu
Sindikat je najavio žalbu na odluku Županijskog suda. Lozo je rekao da je presuda nepovoljna za sindikat te da će iskoristiti zakonski rok od 15 dana za podnošenje pravnog lijeka.
„Danas smo zaprimili presudu, nismo je stigli pročitati pa nećemo prejudicirati dok je ne proučimo“, rekao je Lozo.
Presuda je prvostupanjska, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud.
>>Sud proglasio štrajk Zagrebačkog holdinga nezakonitim
Nisu utvrđeni nužni poslovi
Sud je štrajk u ZET-u proglasio nezakonitim jer tijekom postupka nisu bili utvrđeni nužni poslovi koje su sindikati trebali osigurati za vrijeme štrajka.
Prema obrazloženju sutkinje Lidije Bošnjaković, razlog odluke nije bio kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor u ZET-u u trenutku štrajka više nije bio na snazi.
„Nezakonitost proizlazi iz toga što nisu bili ugovoreni nužni poslovi koje su sindikati bili dužni osigurati i provoditi za vrijeme štrajka“, pojasnila je sutkinja. Sud je pritom naveo da bi, nakon donošenja arbitražne odluke kojom se utvrde nužni poslovi, prestao postojati razlog za zabranu štrajka koji se temelji na tom pitanju.
Sutkinja Bošnjaković osvrnula se i na pitanje svojeg izuzeća. Rekla je da je izuzeće bilo moguće zatražiti, ali da to nitko od stranaka nije učinio.
„Ja sam, kao i moje kolege, stručna i neovisna“, rekla je, uz poruku da bi se slične situacije ubuduće trebale jasnije razriješiti.
Županijski sud prethodno je odlučio i da je štrajk u Zagrebačkom holdingu nezakonit. U tom je slučaju kao jedan od ključnih razloga navedeno kršenje pravila o određivanju poslova koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati.
Sud je posebno razmatrao sporazum iz srpnja 2026., kojim je produljena primjena ranijeg kolektivnog ugovora. Prema ocjeni suda, u trenutku pokretanja štrajka i dalje je postojala obveza socijalnog mira, zbog čega je štrajk ocijenjen preuranjenim.
U oba slučaja nezadovoljna strana ima rok od 15 dana za žalbu Vrhovnom sudu. Prema zakonskim odredbama, Vrhovni sud o žalbi treba odlučiti u roku od pet dana od dostave prvostupanjskog predmeta.
