Njujorška novinarka Annie Daly uzela je 2019. predah od užurbanog gradskog života kako bi potražila tajne sreće iz cijelog svijeta. Putovala je na šest različitih mjesta među kojima su bili Norveška, Havaji i Japan.
“Znala sam da zdravlje, sreća i dugovječnost nisu nešto što se može kupiti pa sam intervjuirala više od 100 mještana i stručnjaka kako bih čula njihova mišljenja o tome. Što sam doznala? Kada sagledate priču kroz globalne naočale, istinsko sretno življenje je puno dublje od zdrave prehrane ili skupih dodataka. Riječ je njegovanju vlastite duše bezvremenskim lijekovima koji su uvijek bili i jesu najvažniji: ljudi koji va okružuju, svjež zrak i promjena perspektive”, kaže Daly.
Ovu se, prema njenim zapisima, tri fascinantne tajne zdravlja i sreće nekih od najdugovječnijih ljudi na svijetu.
Provode što više vremena na otvorenom
Njen prijatelj koji je odrastao u Norveškoj upoznao ju je s filozofijom koja se zove friluftsliv (što u prijevodu znači “život na svježem zraku”). Pobornici friluftsliva opisuju to kao osjećaj – temeljnu čežnju da provodu što više vremena na svježem zraku. Pri tome se ne obaziru na činjenicu da u Norveškoj svake godine padne tona kiše ili da sunce u nekim dijelovima zemlje ne izlazi čak tri mjeseca.
Norvežani, koji su jedna od nacija s najdužim očekivanim životnim vijekom, su vrlo predani boravku na svježem zraku jer znaju da će im to poboljšati raspoloženje, mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje.
Ljudi u SAD -u ne provode dovoljno vremena na zraku. Prema Agenciji za zaštitu okoliša, Amerikanci u prosjeku provode približno 90 posto svog vremena u zatvorenom prostoru, gdje su koncentracije nekih zagađivača često dva do pet puta veće od tipičnih vanjskih koncentracija. To nije baš dobro za ljudsko zdravlje.
Da biste uživali u ljekovitim učincima friluftsliva, ne morate ići na kampiranja ili pješačenja. Odlazak pješice po namirnice umjesto vožnje je friluftsliv. Održati piknik u parku umjesto jesti u zatvorenom prostoru je friluftsliv. Odlazak na trčanje u park umjesto u teretanu je friluftsliv. Učenje u vrtićima na otvorenom umjesto u zatvorenoj učionici (da, tako to rade u Norveškoj) je friluftsliv.
Mnogi stanovnici čak ostavljaju svoje bebe u kolicima vani za vrijeme spavanja kako bi se od malih nogu navikavale na života na otvorenom!
Prave komplicirana jela ili pića
Amerikanci vole brze i jednostavne obroke. Tko uopće ima vremena napraviti nešto za što je potrebno toliko prtljanja???
No, jedan od načina da pojačate svoju koncentraciju i da vježbate svoju duhovnu prisutnost je da se povremeno uključite u složene aktivnosti – ne toliko zbog ishoda, koliko zbog procesa. U Japanu, gdje je prosječni životni vijek 85 godina, majstori čaja to čine ceremonijama čaja, koreografskim ritualom pripreme i posluživanja čaja. Tijekom procesa njihova je koncentracija toliko duboka da ne razmišljaju ni o čemu drugom.
Riječ je prihvaćanju budističkog koncepta vremena, objašnjava Shigenori Nagatomo, profesor filozofije na Sveučilištu Temple.
“Mnogi ljudi misle kako je trava uvijek zelenija negdje drugdje. No, postoji nevjerojatna stvarnost koja se neprestano odvija pred našim očima – na nama je da joj se potpuno posvetimo.”
To ima smisla. Ako je sve oko nas prolazno, ne bismo li svi trebali loviti one divne, jedinstvene trenutke koji nas usrećuju, koji nas oduševljavaju, trenutke za pamćenje zbog kojih zaboravljamo sve ono ružno što nam se dešava?
Prenose svoje priče na nove generacije
U Sjedinjenim Državama Havaji zauzimaju prvo mjesto među saveznim državama po prosječnom životnom vijeku svojih stanovnika.
“Da biste živjeli zdrav život na ovom svijetu, morate znati svoju priču”, tumači Greg Solatario, rođeni Havajac koji živi na zemlji na kojoj je odrastao. “Ja potječem iz ove zemlje. Moja obitelj potječe s ove zemlje”, naglasio je dok je pokazivao rukom okolnu tropsku prašumu, piše Annie Daly. “Duboko vjerujem da mi znanje odakle dolazim pomaže da ostanem pribran i prizemljen svakog dana.”
Kao pripadnik 50. generacije obitelji Solatario, Greg je dio posljednje drevne obitelji koja još uvijek živi u dolini Halawa, povijesnom komadu zemlje u Molokaiju, gdje su se Havajci naselili već 650. godine.
“Postoji havajska fraza, ‘nana i ke kumu’ , što znači ‘pogled u izvor’ ili ‘pogled u učitelja”, tumači Greg. “Ideja je da su naši preci naši vodiči. Ako znate odakle dolazite, bolje ćete spoznati sebe. A poznavati sebe, poznavati svoju priču jedan je od najboljih načina da budete zdravi.”
Zato pitajte svoje roditelje, bake i djedove, ili starije susjede o njihovom životu prije nego što ste se rodili. Pitajte ih za tradicije ili savjete koje smatraju da ih treba prenijeti budućim generacijama. Ne radi se o razumijevanju vaše tehničke loze predaka putem genetskog testiranja – radi se o poznavanju vaše priče tako što ćete odvojiti vrijeme za povezivanje sa starijima koji su vam pomogli u oblikovanju vašeg životnog puta. Proces slušanja i prenošenja priča daje smisao našim životima.
