Vlada i sindikati državnih i javnih službi potpisali su dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru prema kojem će osnovica plaće za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru od 1. listopada porasti za 6 posto, a od 1. travnja iduće godine za još 2 posto. Povećava se i iznos božićnice, regresa i dara za djecu.
Potpisani dodatak temeljnim kolektivnim ugovorima odnosi se i na članove sindikata koji nisu prihvatili Vladinu ponudu, a to su Sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod.
Ministar financija Marko Primorac rekao je da trošak proračuna zbog povećanja osnovice do kraja ove godine oko 600 milijuna kuna, a povećanje u travnju je oko 500 milijuna kuna u toj godini. Ministar je dodao da će i proračun biti struktiran u skladu s ovim dogovorom.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem podjeća da su sindikati počeli pregovore za zahtjevom za povećanje od 8 plus 5 posto u ovoj godini, te rast osnovice u idućoj godini uz rast materijalnih prava. Kroz pregovore dogovoren je rast od 4 plus 6 posto u ovoj godini.
“Razlog nezadovoljstva dijela naših članova je jasan. Ali ono što smo postigli kroz ove pregovore možemo razumjeti kao nekakav temelj za nadogradnju u sljedećoj godini”, rekla je Šprem.
Dubravko Jagić iz Sindikata policije rekao je kako će u daljnjim pregovorima insistirati a povećanju koeficijenata za one s najnižim plaćama, osobito za one na minimalcu.
Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić rekao je da su članovi odbili ponudu jer im je sporan rast plaća u idućoj godini od samo 2 posto.
“Ljudi su već nekako pregrmjeli ovu godinu. Ali 2023. s ovakvim rješenjem je obeshrabrujuća i što je preostalo tim učiteljima i nastavnicima zaposlenim u školama nego reći ‘Ne’. I oni su većinom rekli ‘Ne’ ovakvoj ponudi Vlade Republike Hrvatske”, objasnio je Stipić.
“Nama je najproblematičnija 2023. godina”, rekao je gostujući u Dnevniku HTV-a Matija Kroflin iz Sindikata znanosti i visokog obrazovanja. “Djelomično zbog toga što smo uspjeli izboriti dva posto povećanja osnovice što je na razini godine 1,3 posto, a inflacija se već sad predviđa na 6 posto. Problematičnije je da su pregovori kojima bi mi mogli utjecati na kupovnu moć naših članova stavljeni tek treći tjedan rujna. Mi smo tražili da Vlada pregovara i ranije ako bude trebalo. Premijer nije htio. Mogli smo onda to i dogovoriti u samom dodatku kolektivnog ugovora pa bi onda ponudu prihvatili svi sindikati. Mogli smo ugovoriti neku odredbu koja bi išla u smjeru da se plaće usklađuju iduće godine s rastom troškova života”, rekao je Kroflin.
Podsjetio je također kako je već sada problem privući adekvatni kadar u javne službe, osobito u prosvjetu – nedostaje nastavnika matematike, kemije, biologije, fizike i informatike.
“Ne znam tko će našu djecu učiti za desetak godina u tim predmetima. Visokokvalificirane radnike je isto teško privući jer odnos i jaz u javnim službama i privredi je sve veći, a naši stručnjaci koji bi mogli pronaći mjesto u javnim službama i doprinositi kvaliteti javnih servisa vrlo lako nalaze posao u inozemstvu”, rekao je Matija Kroflin.
