Inflacija poništila rast plaća u siječnju na godišnjoj razini

Prosječna isplaćena neto plaća u siječnju iznosom 7378 kuna bila je nominalno za 5,7% viša u odnosu na isti mjesec prethodne godine. No, budući da je godišnja stopa inflacije u siječnju dosegnula 5,7%, prosječna neto plaća na godišnjoj razini je stagnirala

70
neto plaća

Krajem prošlog tjedna Državni zavod za statistiku objavio je podatke o plaćama za siječanj. Uz mjesečni rast za 1,3 posto prosječna isplaćena neto plaća u siječnju iznosom 7378 kuna bila je nominalno za 5,7 posto viša u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U uvjetima jačanja inflatornih pritisaka od druge polovice 2021. došlo je do usporavanja rasta realnih plaća. Štoviše, budući da je godišnja stopa inflacije u siječnju dosegnula 5,7 posto, prosječna neto plaća na godišnjoj razini je stagnirala, navode analitičari RBA. Prosječna bruto plaća od 9982 kune u promatranom mjesecu je za 1,5 posto viša u usporedbi sa prosincem 2021., dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 6,5 posto.

Prema strukturi NKD-a, na godišnjoj razini zabilježen je rast prosječnih isplaćenih nominalnih neto plaća u svim kategorijama pri čemu, u siječnju prednjače Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (14,4%), Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (+8,2%) te Informacije i komunikacije (+6,6%). Rast plaća u javnom sektoru u skladu je s kolektivnim ugovorima državnih službenika i namještenika.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj isplaćena je u Zračnom prijevozu (11.569 kuna), a najniža je isplaćena u Proizvodnji odjeće (4.856 kuna). Medijalna neto plaća (predstavlja plaću pri kojoj polovica zaposlenika u pravnim osobama ima jednaku ili nižu neto plaću od navedene dok druga polovica ima višu) za siječanj je iznosila 6175 kuna.

Kontinuirani rast plaća posljedica je ne samo poreznih izmjena u prošloj godini, koji su osim rasterećenja dohotka uzrokovali i snažniji rast neto od bruto plaća, već i podizanja minimalne plaće, primjene dogovorenog povećanja osnovice u javnim službama, ali i sve snažnijeg pritiska na rast plaća u privatnom sektoru kao posljedica snažnog oporavka i rasta, neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom te jačanja inflatornih pritisaka.

U ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta i neto i bruto plaća (uz očekivanu nominalne stope rasta iznad 4%) zbog očekivano povoljnih trendova u gospodarstvu (iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodna očekivanja zbog recentnih geopolitičkih događanja), rasta zaposlenosti, ali i manjka radne snage u pojedinim djelatnostima. Uz to, s početkom 2022. došlo je do povećanja administrativno utvrđene minimalne plaće za više od 10 posto (bruto na 4687,5 kn odnosno neto na 3750 kn). S druge strane jačanje inflatornih pritisaka zamjetno će smanjiti rast realnih plaća ispod jedan posto.