Prema prvoj procjeni koju je DZS objavio danas potrošačke cijene nastavile su u lipnju usporavati s rastom na godišnjoj razini, iako je dinamika usporila. Potrošačke cijene u Hrvatskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više u lipnju za 7,7 posto na godišnjoj razini (+7,9% u svibnju), a usporavanje rasta posljedica je pada cijena u kategoriji Energije, navode u ekonomskoj analizi RBA istraživanja
Usporedno s objavom, Eurostat je objavio harmonizirani indeks potrošačkih cijena prema kojem su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u lipnju bile više za 8,3 posto u odnosu na lipanj 2022., što znači da je zadržana dinamika rasta iz svibnja.
Prema komponentama indeksa potrošačkih cijena, procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, pića i duhana blago je ubrzala u lipnju na 13,6 posto. Cijene za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije bile su više za 8,1 posto, za Usluge 7,6 posto, dok su u Energiji pale za 3,3 posto. Nastavak rasta cijena u kategoriji Usluge ne iznenađuje s obzirom na rastuću potražnju i očekivanja oko još jedne uspješne turističke sezone kao i solidna kretanja na tržištu rada.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na svibanj, potrošačke cijene bile su više za 0,9 posto (1,6% HIPC) dok su u prvoj polovici 2023. potrošačke cijene su u prosjeku bile više za 10,0 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.
Prema podacima Eurostata, skromnija dinamika usporavanja godišnje inflacije gurnula je Hrvatsku prema gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u lipnju 2023. Na samom vrhu ljestvice našla se Slovačka (+11,3% godišnje), dok se u Baltičkim zemljama inflacija vratila jednoznamenkastim stopama. S druge strane, najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju i dalje bilježi Luksemburg (+1,0%). U Njemačkoj je u lipnju, prema preliminarnom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija ubrzala na 6,8 posto godišnje (sa 6,3% u svibnju).
Na razini europodručja godišnja inflacija je usporila u lipnju na 5,5 posto (u odnosu na 6,1% u svibnju) dok je temeljna stopa inflacije na godišnjoj razinu blago ubrzala s 5,3 posto u svibnju na 5,4 posto u lipnju. Prema glavnim komponentama inflacije u europodručju, prema preliminarnim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana bile su u lipnju više za 11,7 posto godišnje, neenergetskih industrijskih proizvoda +5,5 posto, usluga +5,4 posto, dok su cijene energije bile niže za 5,6 posto (u usporedbi s godišnjom stopom pada od 1,8% u svibnju).
I u mjesecima pred nama analitičari RBA očekuju nastavak silaznog trenda inflatornih pritisaka, iako neizvjesnost u pogledu same dinamike ostaje prisutna. Njihove pretpostavke temelje se na optimističnim očekivanjima o ovogodišnjim turističkim rezultatima koji će i dalje podržavati raspoloživi dohodak kućanstava. Osim toga, snažno tržište rada i rast plaća, čak i realan, smanjuju negativne učinke još uvijek relativno jake inflacije. S druge strane, temeljna stopa inflacije, koja isključuje energiju, hranu, pića i duhan, mogla bi se i dalje zadržavati na povišenim razinama. Analitičari RBA prognoziraju u ovoj godini iprosječnu stopu rasta od 7 posto, uz izloženost uzlaznim rizicima.
