U prvom tromjesečju realni godišnji pad BDP-a 0,7 posto

Prema sastavnicama BDP-a pad je zabilježen kod potrošnje kućanstava, izvoza i uvoza usluga, dok su ostale komponente pozitivnim stopama rasta zaustavile snažniji pad BDP-a

28
BDP

Prema prvoj procjeni koju je objavio Državni zavod za statistiku, pad bruto domaćeg proizvoda nastavljen je i u prvom tromjesečju 2021., ali sporijom dinamikom u odnosu na prethodno tromjesečje. Realna godišnja stopa pada iznosila je 0,7 posto prema originalnim podacima. Prema sastavnicama BDP-a pad je zabilježen kod potrošnje kućanstava, izvoza i uvoza usluga, dok su ostale komponente pozitivnim stopama rasta zaustavile snažniji pad BDP-a.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje ubrzavanje pozitivne stope na 5,8 posto (s 4,1% tromjesečje ranije), što je bilo i očekivano budući da je tijekom prvog tromjesečja epidemiološka situacija ipak donekle poboljšala u odnosu na zadnje tromjesečje 2020., a i dinamika cijepljenja se polako ubrzavala. U odnosu na isto tromjesečje 2019. BDP je realno niži za 0,9 posto.

Na navedena kretanja upućivale su objave visokofrekventnih pokazatelja za prvo tromjesečje 2021. koje su donijele optimizam te rast na tromjesečnoj osnovi, pri čemu je industrijska proizvodnja nastavila bilježiti blago ubrzani oporavak, a slična pozitivna kretanja zabilježena su i kod trgovine na malo. Prema izvornim indeksima realni rast trgovine na malo na godišnjoj razini iznosio je 4,9 posto, a obujma industrijske proizvodnje 4,2 posto. I rast građevinarstva potvrđen je statističkim pokazateljima: u prvom tromjesečju 2021. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2020., obujam građevinskih radova bio je viši za 6,6 posto (+7,5% prema kalendarski prilagođenim podacima).

Najveći pozitivan poticaj od izvoza roba

Pojedinačno najveći pozitivan poticaj kretanju BDP-a došao je od izvoza roba koji je u prvom tromjesečju na godišnjoj razini rastao 8,3 posto. Međutim, zbog snažnog pada izvoza usluga od 18,6 posto, doprinos neto inozemne potražnje bio je blago negativan.

Najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja, također je usporila dinamiku pada te je u odnosu na isto razdoblje 2020. bila niža 0,4 posto. Snažnijim stopama pada, odnosno očuvanju raspoloživog dohotka, uvelike su pridonijele potpore za zaposlene u djelatnosti pogođene COVID-19 pandemijom i novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak.

Ohrabruje da investicije u bruto fiksni kapital rastu drugo tromjesečje za redom i to stopom od 4,6 posto uz pozitivan doprinos rastu BDP-a za 1,1 posto. Rezultat je to vjerojatno i snažnijeg povlačenja EU sredstava. Dinamika rasta konačne potrošnje države zabilježila je usporavanje realne godišnje stope na 0,2 posto.

Promatrano usporedno sa zemljama u okruženju, sezonski prilagođen BDP u prvom tromjesečju 2021. prema podacima Eurostata u euro području smanjen je za 0,6 posto, a  u području EU za 0,4 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U odnosu na isto tromjesečje 2020. pad iznosi 1,8 posto za eurozonu odnosno 1,7 posto za područje EU. Pri tome je u odnosu na prethodno tromjesečje bugarski BDP rastao 2,5 posto (-1,8% u odnosu na 1.tr. 2020.), mađarski 1,9 posto (-1,8% u odnosu na 1.tr.2020.), rumunjski 2,8 posto (stagnacija na godišnjoj razini) dok je u Češkoj i Slovačkoj zabilježen pad za 0,3 posto odnosno 1,8 posto (-2,1% odnosno +0,5% u odnosu na 1.tr. 2020.).

Bruto dodana vrijednost smanjena za 0,8 posto u odnosu na 2019.

Prema proizvodnoj metodi realni pad bruto dodane vrijednosti u razdoblju od siječnja do ožujka 2021. u odnosu na isto razdoblje 2019. iznosio je 0,8 posto. Na pad BDV–a je utjecao snažan pad realne dodane vrijednosti u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (-4,4%). S druge strane, Građevinarstvo je očekivano nastavilo s pozitivnim stopama (+8,8% u prvom tromjesečju 2021.). Pozitivna stopa rasta zabilježena je i u sektoru Informacija i komunikacija (+4% godišnje).

Na razini cijele 2021., unatoč visokoj razini neizvjesnosti, analitičari RBA ostaju pri procjeni da će gospodarstvo rasti za  5,1 posto. Projekcija se, osim na učinku baznog razdoblja, temelji na obuzdavanju pandemije u prvoj polovici godine, solidnoj turističkoj sezoni i produljenju post sezone, obnovi potresom pogođenih područja te boljoj iskoristivosti potencijalno raspoložih sredstava iz Europske unije. Pri tome bi sve sastavnice domaće i strane potražnje trebale bi pridonijeti gospodarskom rastu.

Globalni oporavak, posebno u eurozoni, trebao bi imati pozitivan učinak na izvoz. Najveća nada i najveći strah leže, naravno, u turizmu tj. normalizaciji putovanja. Iz trenutne perspektive, čini se da bi se putovanja najranije mogla obnoviti početkom lipnja.

Hrvatski turizam pod pritiskom konkurencije

U usporedbi s konkurentskim tržištima, hrvatski turizam je najovisniji o inozemnim gostima – posebice o turistima iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i Velike Britanije. Stoga analitičari pomno prate epidemiološku situaciju, retoriku i stav najvažnijih emitivnih tržišta. Osim što uspješnost sezone ovisi o epidemiološkim mjera u ovim državama, neupitno je da će većina europskih država nastojati motivirati građane da ljetne godišnje odmore provedu na matičnim tržištima.

Analitičari RBA očekuju snažan pritisak konkurentskih destinacija. Ipak, Hrvatska bi trebala imati velike koristi od novonastalog trenda putovanja prema poznatim, bliskim, sigurnim i pouzdanim odredištima. Osim toga, hrvatski turistički sektor manje je ovisan o kongresnom turizmu i zračnom prometu u usporedbi s nekim sličnim zemljama jer se manje od 10 posto dolazaka ostvaruje avionom. Solidna središnja turistička sezona i izgledno, ali još uvijek neizvjesno produljenje post sezone, moglo bi nadoknaditi gubitke iz drugog tromjesečja. Međutim, čak i uz visoke dvoznamenkaste stope rasta, ni noćenja ni prihodi neće doseći razinu 2019.

Državne subvencije čuvaju kupovnu moć

Kupovna moć u 2020. godini donekle je očuvana snažnim državnim subvencijama, što je spriječilo rast stope nezaposlenosti i pad zaposlenosti. Stoga očekivani oporavak neće donijeti snažniji rast zaposlenosti. Analitičari RBA očekuju oporavak za oko jedan posto.

Očuvanju raspoloživog dohotka pridonose peti krug poreznih izmjena i porezno rasterećenje dohotka koje je u primjeni od početka godine, povećanje minimalne plaće te rast plaća u javnom sektoru u skladu s kolektivnim ugovorima državnih službenika i namještenika.

Zbog još uvijek velike uvozne ovisnosti pozitivni učinci inozemne potražnje bit će umanjeni očekivanim rastom uvoza roba pod utjecajem oporavka domaće potražnje i turizma. Državna potrošnja nastavit će rasti, dijelom zbog dogovorenog rasta plaća, a dijelom zbog rasta potreba zdravstvenog sustava.

Marić: Razinu BDP-a iz 2019. dosegnut ćemo već 2022.

“Ovaj podatak se u potpunosti uklapa u našu ukupnu brojku za cijelu godinu, čak je i nešto malo bolji od onoga što je stavljeno u projekcije za cijelu godinu. Očekivali smo u prvom kvartalu pad od oko jedan posto, a on je nešto manji, 0,7 posto”, rekao je nakon objave DZS-a ministar financija Zdravko Marić.

“Sve skupa, kada zbrojimo i oduzmemo, ova brojka od 0,7 posto u potpunosti je uklopljena u našu projekciju.  Za cijelu godinu mi i dalje stojimo pri procjeni rasta BDP-a za 5,2 posto u ovoj godini, a kada se tome pridoda činjenica da se taj rast nastavlja i iduće godine po stopi od 6,7 posto, to nas dovodi do situacije da ćemo pretkriznu razinu BDP-a iz 2019. dosegnuti već 2022.”, dodao je ministar financija.

Analizirajući pojedine sastavnice BDP-a, Marić je rekao da su uglavnom malo iznad originalnih očekivanja.

“Osobna potrošnja je zabilježila pad od 0,4 posto. Neki će reći da je to iznenađujuće s obzirom da je rast trgovine na malo u prvom tromjesečju bio preko četiri posto. Međutim sada se vidi da na ovakav rezultat osobne potrošnje najviše utjecaja ima pad usluga”, rekao je ministar Marić. Pojasnio je kako je riječ o padu ugostiteljskih, prometnih, prijevozničkih i sličnih usluga, ali isto tako padu uvoza usluga.

Investicije drugo tromjesečje zaredom rastu solidnom stopom, više od četiri posto, a to je, smatra Marić, dobar pokazatelj nastavla pozitivnih trendova. Izvoz roba rastao je za više od 8 posto i to u drugom tromjesečju za redom.