Hrvatska Vlada za jesen najavljuje pojačani rad na nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, piše Jutarnji list. Najvažniji je Pelješki most za koji je dogovoreno sufinaciranje iz fondova Europske unije u iznosu od 4 milijarde kuna.
Vlada također planira pojačati aktivnosti vezane uz
- LNG terminal u Omišlju na Krku čiji je završetak predviđen za 2019.
- rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Križevci
- gradnju prigradske pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno
- nastavak ulaganja u Zračnu luku Dubrovnik
- gradnju terminala za pretovar rasutih tereta u Luci Osijek
- gradnju Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim u Zadarskoj županiji
- uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Šibenskoj županiji
- jačanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Za realizaciju tih osam projekata dogovoreno je sufinaciranje iz europskih fondova u iznosu od 4,4 milijarde kuna. S pelješkim mostom sufinancirani iznos doseže 8,8 milijardi kuna.
Građevinske aktivnosti trebala bi potaknuti i aktivacija brojnih nekretnina u državnom vlasništvu, među kojima su najznačajnije preobrazbe zadarske vojarne Šepurine i pulskog Muzila u turističke objekte te gospodarsko aktiviranje vojarne u Pločama. Ministarstvo državne imovine i Grad Šibenik dogovaraju pak rješavanje problema šibenskog TEF-a.
Natječaji za poduzetnike, digitalizacija, novi zakoni…
Početkom rujna u saborsku proceduru bi trebao ući Zakon o upravljanju državnom imovinom koji bi Vladi trebao olakšati manipularanje državnim nekretninama i vlasničkim udjelima države u poduzećima. Ministarstvo gospodarstva pripremilo je novi zakon o strateškim investicijskim projektima koji će, tvrde, pojednostaviti proceduru dobivanja statusa strateškog projekta.
Tijekom listopada najavljeno je i otvaraije sedam novih poduzetničkih natječaja za dobivanje bespovratnih sredstava iz fondova EU.
Investicijski ciklus trebao bi obuhvatiti i novi krug digitalizacije i izgradnje širokopojasne agencijske mreže u 540 ciljanih naselja kojom se omogućilo da ovlašteni državni službenici pristupaju podacima iz državnih matica. To znači da građani više ne bi morali obilazati matične urede ili šaltere Porezne uprave kako bi prikupili dokumente. Nastavlja se i digitalizacija pravosuđa.