Nakon pet uzastopnih godina, prvi put je poslovna 2019. godina hrvatskoj prehrambenoj industriji donijela status neto izvoznika. Prihodi od izvoza u iznosu od 6,44 milijarde kuna za 150 milijuna kuna su premašili vrijednost uvoza, navodi se u analizi prehrambene industrije koju je za poslovniFM priredio Nikola Nikšić, ekonomski analitičar.
U analizi je razvidno da je od 138 tisuća obveznika poreza na dobit, njih 2,1 tisuću registrirano u NKD 10. Proizvodnja prehrambenih proizvoda. Tih, gledano postotkom, 1,5 posto od ukupnog broja poduzeća koji su javno objavili financijska izvješća za 2019., zapošljavalo je 46.000 radnika (4 posto od ukupno 973.000), te ostvarilo 38,1 milijardu kuna poslovnih prihoda (4,6% od ukupnih 786 milijardi kuna). Iz svojih poslovnih aktivnosti generirali su 1,2 milijarde kuna neto dobiti (3,7% od 31 milijarde kuna neto dobiti „realnog sektora“).
Radi se o djelatnosti, industriji, u kojoj je prosječan broj radnika po poduzeću (22) trostruko veći od prosjeka za cijelu RH (7).
Prosječna mjesečna plaća u prehrambenoj industriji 5.267 kuna
Omjer onih koji posluju s neto dobitkom i gubitkom (67,4% naprama 32,6 posto) nešto je bolji od omjera za RH (66,5 posto naprama 33.5 posto), kao i udio izvoznika (15,6 posto za prehrambeno, za RH 14,8 posto). U ukupnom uvozu u RH, koji je iznosio 137,8 milijardi kuna, prehrambena industrija sudjeluje sa 4,6 posto, uz vrijednost uvoza od 6,3 milijarde kuna. U 2019. prehrambena se industrija prvi put u promatranom petogodišnjem razdoblju pridružila klubu neto izvoznika. Prihodi od izvoza u iznosu 6,44 milijarde kuna za 150 milijuna kuna su premašili vrijednost uvoza. U 2015. prehrambena je ostvarila negativan neto izvoz u iznosu – 334.7 milijuna kuna, u 2016. -5,3; u 2017. -51.4 a u 2018. -210.9 milijuna kuna.
Prosječna mjesečna plaća u prehrambenoj industriji uz trend rasta (prosječni indeks rasta u petogodišnjem razdoblju 1,05) u 2019. dosegnula je 2019. iznos od 5.267 kuna, što je 9% manje od prosjeka RH (5.816 kuna)
Vrijednost bruto investicija u ukupnu dugotrajnu imovinu za 2019, koja je iznosila 3 milijarde kuna, je za 16,5 % manja od vrijednosti za 2016. kad je bila 3.6 milijardi kuna. Bruto vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu za petogodišnje razdoblje u iznosu 4,4 milijarde kuna za dvije je milijarde kuna manja od obračunate amortizacije za isto razdoblje (6.4 milijardi kuna). Sve to, uz trend pada neto duga (odnos neto duga i EBITDA za 2015. iznosio je 3,56, a 2019. godine 2,66) i odličnu vrijednost koeficijenta pokrića kamata (EBIT i prihodi od kamata u odnosu na trošak kamata = 7.15, za RH 5.62), indicira investicijsku i razvojnu pasivnost u razdoblju kada je globalno ekonomsko okruženje ostvarivalo rast (dok ide, ide)
Top 20 po neto dobiti za 2019. (podaci iz javno objavljenih nekonsolidiranih izvješća).
Širu analizu s tablicama pročitajte u analizi koju donosi poslovniFM – Prihodi prehrambene industrije od izvoza napokon premašili vrijednost uvoza
