Dezintegracija interneta mogla bi ugroziti svjetsko gospodarstvo

Dezintegracija interneta mogla bi dovesti do poremećaja globalnog gospodarstava u idućih 10 godina, upozorava Svjetski gospodarski forum (WEF) u studiji Global risks report 2018. objavljenoj u srijedu.

Jačanje kibernetičkih napada i ekonomskog protekcionizma te želja vladajućih struktura da uvedu cenzuru mogli bi dovesti do stvaranja barijera unutar interneta te prekida komunikacije, a to bi moglo omesti trgovinu i štetiti društvu.

Sve veće ovisnost vlada, institucija i pojedinca o tehnologiji i međusobnoj komunikacijskoj povezanosti jedan je od ključnih rizika o kojima će poslovni i politički lideri, akademici i predstavnici nevladinih organizacija raspravljati na okupljanju u švicarskom Davosu od 23. do 26. siječnja ove godine.

Kao uvod u konferenciju 17. siječnja objavljena je studija Svjetskog gospodarskog foruma Global Risk Report 2018. koja sve snažnije oslanjanje na tehnologiju identificira kao jedan od glavnih rizika s kojima će se ove godine suočiti globalno gospodarstvo.

Kibernetički ​​napadi su sve jači i treći su na popisu mogućih prijetnji dok je kibernetička ovisnost u izvješću rangirana kao drugi najznačajniji čimbenik koji će utjecati na globalni rizik u idućih deset godina.

Opasnost od globalnog raspada sustava

Svjetski gospodarski forum smatra kako izgledi za snažan gospodarski rast u ovoj godini otvaraju svjetskim liderima priliku za rješavanje slabosti u složenom sustavu koji tvore gospodarstvo, međunarodni odnosi i okoliš. No, sve veće političke napetosti i nesigurnost povećavaju globalne rizike. Stručnjaci predviđaju da će političke i gospodarske napetosti između velikih sila jačati, a zbog toga će rasti i rizik od oružanih sukoba.

“Moramo ozbiljno shvatiti prijetnju globalnog sloma sustava. Zajedno imamo resurse,  znanstvena i tehnička znanja kako bismo to spriječili”, istaknuo je Klaus Schwab, osnivač i izvršni predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma, prenosi Computer Weekly.

“Geopolitička trvenja pridonose rastu i sofisticiranosti kibernetičkih napada“, upozorio je i John Drzik, predsjednik odjela za globalne i digitalne rizike u kompaniji Marsh koji je sudjelovao u izradi izvješća. Kompanija Marsh jedna je od vodećih u svijetu u osiguravateljnoj brokeraži i upravljanju rizicima.

“Izloženost internetskim prijetnjama raste kako tvrtke postaju sve više ovisne o tehnologiji. Upravljanje kibernetičkim rizicima se poboljšava, ali poduzeća i vlade moraju uložiti mnogo više truda kako bi se rizici smanjili”, dodao je Drzik.

Sve jača povezanost pojačava rizik “sistemskog šoka“

Sve jača povezanost komunikacijskih mreža i elektroničkih uređaja predstavlja opasnost da u budućnosti privremene prekide zamijene radikalni i potencijalno nepopravljivi sistemski šokovi, upozorava Svjetski gospodarski forum.

Predviđa se da će Internet stvari (IoT / Internet of Things), koji čine uređaji i senzori povezan s internetom, s današnjih 8,4 milijarde uređaja do 2020. porasti na 20,4 milijarde uređaja. To će, zajedno s rastom računalnih usluga u Cloudu, dodatno povećati izloženost sustava kibernetičkim napadima.

Napadi koji ograničavaju pristup računalima (Distributed Denial of Service attacks / DDoS) nekad su bili iznimka, danas su uobičajeni. U  2017. prosječna meta  DDoS napada bila je na udaru deset puta mjesečno.

Ljudi su postali izuzetno sposobni ublažiti konvencionalne rizike, ali znatno slabije im ide rješavanje složenih rizika koji proizlaze iz višestrukih uzroka. Kada se složeni sustav nađe na udaru takvog rizika, štetu više nije moguće ograničiti. Sustavu prijeti nekontrolirani kolaps, navodi se u izvješću.

Rizik fragmentacije interneta

Sve veća sklonost ekonomskom protekcionizmu, cenzuri i represiji koju iskazuju vladajuće strukture izabrane od građana, gubitak državnog utjecaja na globalne internetske kompanije i štete nastale prekograničnim udarima malwarea mogli bi za posljedicu imati kidanje interneta kao jedinstvene globalne mreže.

To bi poremetilo protok informacija i transakcija. Ritam tehnoloških promjena bi se usporio, a bez međunarodne kontrole koju omogućava internet kršenje ljudskih prava vjerojatno bi ojačalo.

>>Malware: U 47 posto slučajeva napadnuti doznaju da su na udaru iz vanjskih izvora

“Vlade moraju kroz suradnju s tehnološkim kompanijama osigurati razvoj internetskih tehnologija u politički održivom okruženju, kako bi se jačanjem kibernetičke sigurnosti ublažio rizik od sloma interneta“, navodi Svjetski gospodarski forum.

Kibernetički ​​napad će ojačati

Kibernetički napadi u prošloj godini postali su češći i masovniji. I ovoj godini će sigurnosni incidenti koji za posljedice imaju curenje podataka biti jedan od glavnih razloga za zabrinutost. U pet godina broj takvih incidenata u poslovnom sektoru se gotovo udvostručio: sa 68 incidenata po organizaciji u 2012. porastao je na 130 u prošloj godini.

Financijska šteta zbog kibernetičkih napada također je porasla. Jedno britansko istraživanje iz prošle godine pokazalo je da je šteta po tvrtki u prosjeku iznosila 11,7 milijuna funti. Procjenjuje se da će kibernetički napadi u idućih pet godina poslovnom sektoru nanijeti štetu od 8 trilijuna dolara.

Crno interntsko tržište zloćudnog softvera izuzetno je živahno. Samo u 2016. pojavilo se više od 360 milijuna novih inačica zlonamjernog softvera.

>>Malware i ransomware – po čemu se razlikuju i kako se zaštititi

Za veliki dio nastale štete odgovoran je ransomware, zloćudni softver koji zaključava pristup podacima dok tvrtke ili pojedinci ne plate otkupninu. U tu grupu pripada gotovo 70 posto zlonamjernih poruka e-pošte poslanih između srpnja i rujna prošle godine. Ransomwareom je lani bilo pogođeno dvostruko više tvrtki nego 2016. godine.

>>No More Ransom ili tko se boji ransomwarea još

Ransomware softver Wannacry zarazio  je lani 300.000 računala u 150 zemalja. Pogodio je  bolnice, ministarstva, željeznice, banke, telekomunikacijske tvrtke, dobavljače energije i proizvođače automobila.

Otvaranje nereguliranog kibernetičkog bojišta omogućilo je državama nove načine borbe za nacionalne interese, mogućnost da se miješaju u domaće ili gospodarske poslove, što bi se  inače smatralo neprimjerenim.

Lažne vijesti i propaganda

Svjetski gospodarski forum prije pet godina upozorio je na opasnost od širenja pogrešnih informacija putem društvenih medija. Od tada je takva praksa ojačala. Istraživanja pokazuju da su vodeće lažne novinske vijesti nadvladale vijesti iz stvarnih, pouzdanih izvora te da ljudi teško razlikuju lažnu vijest od istinite.

Tijekom američkih izbora  2016. lažne vijesti – većina se pripisuje autorima s ruskog govornog područja – zauzele su naslovnice širom svijeta. U rujnu se doznalo da je ruska organizacija platila Facebooku 100.000 dolara za promicanje političkih oglasa kojima je stvarala pomutnju prije američkih izbora.

Istraga britanske obavještajne zajednice potvrdila je da je Rusija koristila medije – Russia Times i Sputnik – kao sredstva kojima je utjecala na američke izbore. Tehnološke tvrtke pokušale su kontrolirati dezinformacije pa je tako Facebook počeo surađivati s organizacijama koje provjeravaju istinitost informacija kao što je News Integrity Initiative. Twitter je pak najavio transparentniju politiku vezanu uz političko oglašavanje.

Napadi na infrastrukturu

Zloćudni softver Wannacry pokazao je također ranjivost ključne državne infrastrukture. U Ukrajini je u napadu na energetsku mrežu pogođeno 30 trafostanica, a prekinuta je  isporuka električne energije regiji u kojoj živi 230.000 ljudi. U međuvremenu je broj napada na infrastrukturu porastao.

Godine 2016. hakeri su središnjoj banci Bangladeša ukrali 81 milijun dolara. Prošle godine zabilježen je pokušaj krađe identiteta u kojem je zlonamjerni softver bio usmjeren na tvrtke koje upravljaju nuklearnim elektranama u Sjedinjenim Državama.

Rizici kibernetičkog rata

Političke napetosti, populistička politika i protivljenje slobodnoj trgovini povećali su rizik od vojnih sukoba među suprotstavljenim državama. Svaki sukob će vjerojatno biti popraćen kibernetičkim napadima na ključnu infrastrukturu suparnika.

Rizik pogrešnog identificiranja izvora napada u kiberprostoru je visok, a pogreška može dovesti do toga da odmazda bude usmjerena na pogrešnu državu ili naciju. Posljedica bi bila širenje sukoba.

Ugrožavanje kritične infrastrukture neke zemlje kibernetičkim napadom dovodi do poremećaja usluga i gubitka života, pa pritisak da se provede odmazda brzo raste.

Osim toga, ako kibernetički napad zahvati i zemlje koje nisu bile ciljane, sukob će dodatno eskalirati i mogao bi dovesti do upotrebe konvencionalnih snaga. Za razliku od kibernetičkog ratovanja, konvencionalni rat se oslanja na dogovorene konvencije pa se možemo nadati da bi to moglo usporiti eskalaciju sukoba.

“Poznati koncepti – poput transparentnosti, proporcionalnosti i neproliferacije – mogli bi biti ponovno kodificirani kako bi se primijenili na internetu”, navodi se izvješću. “Globalno bi se mogla dogovoriti zabrana određenih klasa kibernetičkog oružja na isti način kako je zabranjeno biološko i kemijsko oružje.”

Utjecaj umjetne inteligencije na zapošljavanje

Do sada nezabilježen ubrzani razvoj tehnologije tijekom proteklih 10 godina i globalna gospodarska kriza predstavljaju rizik za društvenu strukturu i gospodarstvo. Industrijske revolucije donosile su veliki napredak kada je riječ o blagostanju, ali su istovremeno dovodile do dubokih društvenih i gospodarskih promjena, stvarajući preduvjete za  revolucionarnu politiku.

No, nije sigurno da će četvrta industrijska revolucija, vođena umjetnom inteligencijom (AI), slijediti prethodne industrijske revolucije stvarajući nova i bolja radna mjesta brže nego što uništava dosadašnja. Tehnološki napredak vjerojatno će dovesti do povećane nezaposlenosti, kako u naprednim zemljama tako i u zemljama u razvoju, procjenjuje Svjetski gospodarski forum. Najteže će biti pogođene upravo zemlje u razvoju.

“Ova generacija uživa nenadmašne tehnološke, znanstvene i financijske resurse koje bismo trebali iskoristiti za stvaranje pravednije i inkluzivne budućnosti.  Usprkos tome, ovo je prva generacija koja bi svijet mogla odvesti do sustavnog sloma”, upozorio je Schwab, osnivač i predsjednik WEF-a.