Europska komisija u srijedu je predložila uspostavu novog programa Digitalna Europa i ulaganje u iznosu od 9,2 milijarde eura kako bi se sljedeći dugoročni proračun Europske unije za razdoblje 2021.–2027. uskladio sa sve većim potrebama u području digitalizacije.
Zahvaljujući Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta uspostavljen je regulatorni okvir prilagođen digitalnom dobu. To je potrebno popratiti jednako ambicioznim financiranjem i ulaganjima u program Digitalna Europa kako bi se povećala konkurentnost EU-a na međunarodnoj razini te razvili i ojačali europski strateški digitalni kapaciteti.
Ti ključni kapaciteti odnose se na računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i napredne digitalne vještine te na osiguravanje njihove široke uporabe i dostupnosti neovisno o tome je li riječ o poslovnom ili javnom sektoru.
Jedinstveno digitalno tržište pruža pravni okvir kojim se osigurava da građani i poduzeća u potpunosti ostvare koristi od digitalne transformacije. Cilj je uskladiti proračun EU-a s budućim izazovima: digitalna transformacija uzeta je u obzir u prijedlozima za sva područja, od prometa, energije i poljoprivrede do zdravstvene skrbi i kulture. Europska komisija predlaže i dodatna ulaganja u umjetnu inteligenciju, superračunala, kibersigurnost, vještine i e-upravu – područja koja su čelnici Unije prepoznali kao ključna za buduću konkurentnost EU-a.
Prvi paneuropski digitalni program velik je korak za jačanje vodećeg položaja Europe u području digitalne transformacije na svjetskoj razini. Ulagat će se u ključne strateške digitalne kapacitete, kao što su umjetna inteligencija, računalstvo visokih performansi i kibersigurnost, a u središtu su programa, kao i u dosadašnjim digitalnim inicijativama, europski građani. Jedan od glavnih stupova programa ulaganje je u građane radi stjecanja naprednih digitalnih vještina potrebnih za pristup najnovijim digitalnim tehnologijama i njihovu uporabu.
Prijedlog Komisije usmjeren je na pet područja: superračunarstvo, umjetna inteligencije, kibersigurnost i povjerenje, digitalne vještine te osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu.
Superračunarstvo
Iznosom od 2,7 milijardi eura financirat će se projekti nadogradnje i jačanja superračunarstva i obrade podataka u Europi. To je ključno za razvoj u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljive energije do sigurnosti automobila i kibersigurnosti. Financiranjem će se osigurati djelotvornija i šira uporaba superračunarstva u javnom i privatnom sektoru, uključujući mala i srednja poduzeća.
Programom Digitalna Europa nastoji se uvesti vrhunska infrastruktura za superračunala i podatke s egzaskalarnim sposobnostima (milijarda milijardi odnosno 1018 izračuna u sekundi) do 2022./2023. te uvesti postegzaskalarne kapacitete do 2026./2027., čime će se EU-u staviti na raspolaganje neovisna i konkurentna tehnologija, postići izvrsnost aplikacija i proširiti dostupnost i uporaba superračunala. Planirane inicijative temeljit će se na Europskoj strategiji o superračunalstvu, koja će EU-u omogućiti da ostvari napredak u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljive energije do sigurnosti automobila i kibersigurnosti.
Umjetna inteligencija
Iznos od 2,5 milijardi eura namijenjen je širenju umjetne inteligencije u cijelom europskom gospodarstvu i društvu. Taj se proračun temelji na europskom pristupu umjetnoj inteligenciji predstavljenom 25. travnja 2018.: cilj je povećati ulaganja kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti umjetne inteligencije, istodobno uzimajući u obzir društveno-gospodarske promjene koje ona donosi, te osigurati odgovarajući etički i pravni okvir.
Program Digitalna Europa javnim tijelima i poduzećima, osobito malim poduzećima, omogućit će bolji pristup ustanovama za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njom u državama članicama, dok će se većim ulaganjima u istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa osigurati da EU zadrži vodeći položaj kada je riječ o znanstvenom i tehnološkom razvoju u području umjetne inteligencije.
Komisija predlaže razvoj zajedničkih europskih biblioteka algoritama koje bi bile dostupne svima kako bi se javnom i privatnom sektoru pomoglo u prepoznavanju i postizanju rješenja koja najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Otvorene platforme i industrijski podatkovni prostori za umjetnu inteligenciju bit će dostupni u cijelom EU-u u digitalno-inovacijskim centrima, koji će malim poduzećima i lokalnim inovatorima omogućiti razmjenu znanja i pristup ustanovama za testiranje.
Kibersigurnost i povjerenje
Iznos od 2 milijarde eura namijenjen je ulaganju u zaštitu digitalnog gospodarstva, društva i demokracija EU-a jačanjem kiberobrane i EU-ove industrije kibersigurnosti, financiranju najsuvremenije opreme i infrastrukture za kibersigurnost te podupiranju razvoja potrebnih vještina i znanja. Prijedlog se temelji na nizu kibersigurnosnih mjera predstavljenih u rujnu 2017. i na prvom zakonodavnom aktu o kibersigurnosti na razini EU-a, koji je stupio na snagu u svibnju 2018.
Digitalne vještine
Iznosom od 700 milijuna eura osigurat će se da sadašnja i buduća radna snaga neovisno o svojoj državi članici boravišta može jednostavno steći napredne digitalne vještine na temelju dugotrajnih ili kratkotrajnih tečajeva, osposobljavanja na radnom mjestu i pripravništva. U okviru programa Digitalna Europa digitalnoinovacijski centri provodit će ciljane programe kako bi se malim i srednjim poduzećima i javnim upravama pomoglo da svoje osoblje osposobe naprednim vještinama potrebnima za pristup novim mogućnostima koje nude superračunalstvo, umjetna inteligencija i kibersigurnost.
Osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija
Iznosom od 1,3 milijarde eura osigurat će se digitalna transformacija javne uprave i javnih usluga i njihova interoperabilnost diljem EU-a te će se svim poduzećima, osobito malima, omogućiti pristup potrebnoj tehnologiji i znanju.
Digitalno-inovacijski centri bit će jedinstvene točke za mala i srednja poduzeća i javnu upravu. Oni su postali ključna sastavnica Strategije digitalizacije europske industrije. Pružat će im pristup stručnom tehničkom znanju i ustanovama za testiranje te savjete za bolju procjenu poslovnog modela projekata digitalne transformacije. Mreža centara pružat će potporu kako bi se osigurala najšira zemljopisna pokrivenost diljem Europe.
Povećanje proračuna za ulaganja u digitalnu infrestrukturu
Komisija je predložila i povećanje proračuna za projekte koji se odnose na digitalnu infrastrukturu u okviru instrumenta za povezivanje Europe u iznosu od 3 milijarde eura. Instrument za povezivanje Europe usmjeren je na projekte s najvišom dodanom vrijednošću djelovanja na europskoj razini, a posebno na prekogranične veze. U digitalnom sektoru taj će instrument pridonijeti da glavni pokretači socioekonomskog razvoja – škole, bolnice, prometna čvorišta i glavni pružatelji javnih usluga te poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije – do 2025. dobiju pristup širokopojasnim vezama otvorenima za budući razvoj.
Financiranje istraživanja i inovacija u području digitalnih tehnologija sljedeće generacije, osim u okviru programa Digitalna Europa, nužno je nastaviti i pojačati u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira u sklopu programa Obzor Europa. Ta će dva programa djelovati usporedno: Obzor Europa pružat će ključna ulaganja u istraživanja i inovacije, a Digitalna Europa nadovezat će se na rezultate tih ulaganja kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura te pružila potpora uvođenju i izgradnji kapaciteta. To će potom poslužiti kao temelj za buduća istraživanja u području umjetne inteligencije, robotike, računalstva visokih performansi i velikih podataka.
