Zemlje Europske unije planiraju znatno proširiti svoje nuklearne energetske kapacitete do 2050. godine, a prema nacrtu izvješća Europske komisije, ostvarenje tih ciljeva zahtijevat će ukupna ulaganja od 241 milijardu eura. Ta sredstva obuhvaćaju izgradnju novih velikih nuklearnih postrojenja, ali i produljenje životnog vijeka postojećih reaktora.
Dodatna ulaganja predviđena su i za razvoj malih modularnih reaktora (SMR), naprednih modularnih reaktora (AMR), mikroreaktora te budućih tehnologija fuzijske energije.
Prema dokumentu, instalirani kapacitet nuklearne energije u EU-u trebao bi narasti s trenutačnih 98 na 109 gigavata. Od ukupnog iznosa, 205 milijardi eura odnosi se na izgradnju novih nuklearnih elektrana, dok je 36 milijardi eura predviđeno za produljenje rada postojećih reaktora.
Privatna ulaganja ključna, ali rizična
U nacrtu se navodi da bi sredstva trebala doći iz kombinacije javnog i privatnog sektora, piše Reuters. No Komisija ističe kako će biti potrebni dodatni financijski instrumenti kako bi se privukli privatni investitori, koje često obeshrabruju visoki troškovi i rizici povezani s nuklearnim projektima.
Mnogi aktualni projekti u Europi već su se suočili sa značajnim kašnjenjima i prekoračenjima proračuna. Nacrt također upozorava da bi odgoda planiranih projekata za samo pet godina mogla povećati ukupne troškove do 2050. za dodatnih 45 milijardi eura.
Pilot-program za poticanje ulaganja
Kao dio poticanja ulaganja, Europska komisija i Europska investicijska banka planiraju pokrenuti pilot-program ugovora o otkupu električne energije (PPA) u vrijednosti od 500 milijuna eura, koji će uključivati i nuklearne projekte.
Komisija također ističe važnost održavanja najviših standarda nuklearne sigurnosti, zaštite i nadzora, kao i sigurnog upravljanja radioaktivnim otpadom. Poziva se na jačanje infrastrukture za njegovo zbrinjavanje te učinkovitu razgradnju nuklearnih postrojenja po završetku njihova radnog vijeka.
Također se naglašava potreba za jačom suradnjom nacionalnih regulatornih tijela kako bi se ubrzali postupci izdavanja dozvola. Ključnim se smatra uspostavljanje međunarodnih partnerstava s pouzdanim akterima radi osiguravanja stabilne i raznolike opskrbe nuklearnim gorivom te smanjenja ovisnosti.
Nuklearna energija čini četvrtinu proizvodnje struje u EU
Nuklearna energija trenutačno pokriva oko 24 posto proizvodnje električne energije u Europskoj uniji i ključna je za planove smanjenja emisija CO₂ te jačanje energetske neovisnosti.
Nuklearne elektrane koristi 12 od 27 članica EU-a. Francuska ima najveći broj reaktora, dok Slovačka i Mađarska već grade nove. Poljska i druge zemlje srednje i istočne Europe planiraju izgradnju svojih prvih postrojenja, kako bi smanjile ovisnost o fosilnim gorivima.
