Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u studenom uz mjesečni rast od 0,7 posto, što je godišnju stopu rasta gurnulo na 4,8 posto, čime su nadmašena sva očekivanja. Iako se ovakva kretanja čine relativno umjerena u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, činjenica je da je inflacija dosegla najvišu razinu u gotovo 9 godina.
Najveći doprinos rastu došao je od cijena hrane pri čemu su cijene hrane i bezalkoholnih pića najviše pridonijele rastu potrošačkih cijena u studenom u odnosu na listopad (za 0,41%).
Od sredine godine, uslijed globalnih čimbenika, ali dijelom i zbog ovogodišnjih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu, pojačani su su inflatorni pritisci na cijene hrane. Cijene hrane, koje čine gotovo četvrtinu potrošačke košarice, porasle su za 1,6 posto u odnosu na listopad, odnosno 6 posto na godišnjoj razini. Očekivano, rast cijena energenata (prije svega goriva), uz rast od 0,4% mjesečno, zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu (12,8%).
Kumulativno, u prvih jedanaest mjeseci indeks potrošačkih cijena porastao je za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Oko 50 posto ovogodišnjeg rasta odražava više cijene energije. Proljetno povećanje trošarina na duhan i alkoholna pića izvršilo je pritisak na te proizvode pa njihove više cijene objašnjavaju dodatnih 13,6 posto doprinosa rastu cijena (+5,9% godišnje u razdoblju sij.-stu.). Probuđena inflacija hrane za sada doprinosi prosječnom rastu cijena s 13,3 posto. Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) su u istom, kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,4 posto uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 4,6 posto.
Očito je kako trenutni razvoj događaja ne odražava obrazac kretanja uobičajen prije COVID-a 19 i uglavnom je generiran inflacijom na strani ponude. Stoga monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli tijekom listopada i studenog.
Analitičari RBA očekuju kako će nadolazeći mjeseci donijeti daljnje ubrzanje inflatornih pritisaka podržano i baznim efektom iz prvog tromjesečja 2020. Stoga će već u prosincu godišnja stopa rasta premašiti 5 posto i tako će prosjek 2021. iznositi 2,5 posto.
Inflatorni pritisci trebali bi biti izraženiji u prvoj polovici 2022. posebno potaknuti cijenama hrane i energenata. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, čak niti ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021. Stoga analitičari RBA revidiraju godišnju stopu inflacije u 2022. na 3,1 posto uz naglašen uzlazni rizik.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena, godišnja promjena
