Nakon što je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio mogućnost rasta kamatnih stopa na dugoročne kredite s promjenljivim kamatnim stopama poput stambenih, otvoreno je pitanje je li to još jedno u nizu poskupljenja nakon energenata i hrane.
Gostujući u nedjelju navečer u središnjem Dnevniku HTV-a guverner Vujčić rekao je da nema razloga za paniku i još jednom je objasnio o čemu je govorio.
“Sada imamo rekordno niske kamatne stope i kažemo da će se u jednom trenutku ta politika normalizirati i kamatne stope će polako početi rasti”, kaže Vujčić te dodaje kako većina ljudi ima fiksnu stopu ili je donekle zaštićena jer na određeno razdoblje, obično pet do deset godina, ima fiksnu kamatnu stopu koja tek nakon tog zaštićenog razdoblja prelazi u varijabilnu.
“To znači da u nekakvim normalnim scenarijima, prema kojima bi se trebale kretati kamatne stope, nitko neće osjetiti značajan rast kamatnih stopa u kratkom roku. Ja sam upozorio da zbog više stope inflacije, ako ona bude duže vrijeme visoka, može doći do brže normalizacije monetarne politike, što znači da bi u nekim slučajevima, a to su slučajevi kod kojih je dospijeće kredita 20 ili više godina, jedan postotni poen rasta kamatne stope mogao povećati ratu kredita za otprilike 9,5 posto.”
Adrović: Neće biti ekspolzije kamatnih stopa
Bankari kažu da je takav scenarij malo vjerojatan.
“Mi mislimo da će to biti polagano, da se neće dogoditi nikakva eksplozija. Za to postoje razlozi: niz europskih država je visoko zadužen i ne bi mogle funkcionirati u uvjetima visokih kamatnih stopa”, rekao je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
“Da bi došlo do rasta ključnih kamatnih stopa, potrebno je da se uz snažan ekonomski oporavak postupno razvija i inflacija. Međutim, za sada vidimo u srednjoročnim očekivanjima da je inflacija u eurozoni vrlo niska, tako da za sada u osnovnom scenariju nema osnove za podizanje kamatnih stopa”, kaže pak Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia osiguranja, društva za upravljanje mirovinskim fondovima.
