Na sjednici Vlade u četvrtak predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je okvir državnog proračuna za 2026. godinu. Planirani prihodi iznose 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi u odnosu na 2025. godinu. S druge strane, rashodi su procijenjeni na 39,8 milijardi eura. Proračun predviđa nastavak gospodarskog rasta od 2,7 posto, stabilizaciju inflacije na 2,8 posto, te smanjenje deficita na 2,9 posto. Također, udio javnog duga u BDP-u trebao bi pasti na 56 posto.
Prihodi i rashodi proračuna
Planirani prihod za 2026. godinu rezultat je snažnog gospodarskog rasta i visoke zaposlenosti, što omogućava veće ulaganje u razvojne prioritete bez narušavanja fiskalne stabilnosti. Povećanje prihoda za 2,7 milijardi eura omogućava dodatna ulaganja u infrastrukturu, energetiku i druge sektore.
S obzirom na rashode, 10,2 milijarde eura bit će izdvojeno za mirovine, što je milijarda više nego prošle godine. Očekuje se da će prosječna mirovina u Hrvatskoj premašiti 700 eura, uz prvu isplatu godišnjeg dodatka na mirovine. Plaće zaposlenih bit će povećane za 400 milijuna eura, a ukupna izdvajanja za plaće zaposlenih iznosit će 8,8 milijardi eura. Za demografske mjere, kao što su naknade za roditeljski dopust i potpore za novorođenčad, predviđeno je 804 milijuna eura. Također, za socijalne naknade i naknade za nezaposlene izdvojit će se 1,5 milijardi eura.
Gospodarski rast i dugoročne ambicije
Vlada također predviđa daljnji rast zaposlenosti od 1,6 posto, a proračun ostaje usmjeren na jačanje konkurentnosti i izvoznih kapaciteta hrvatskog gospodarstva. Poseban naglasak stavljen je na ulaganja koja podupiru otpornost gospodarstva, a proračun će osigurati sredstva za obrambene aktivnosti, usklađujući se s NATO ciljevima.
Planira se i nastavak odgovornog upravljanja javnim financijama, održavajući deficit ispod 3 posto te visoku kreditnu sposobnost države.
Proračun za 2026. godinu, kako je istaknuto, temelji se na ambicijama za jačanje hrvatskog gospodarstva i socijalne stabilnosti, s ciljem očuvanja životnog standarda građana, poticanja gospodarskog rasta te dugoročne fiskalne održivosti.
