Oznaka: mirovine
Trajni dodatak za umirovljenike iznosit će sedam eura po godini staža
Vrijednost trajnog dodatka za umirovljenike ove će godine iznositi sedam eura po godini mirovinskog staža, objavio je premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.
Srpanjsko usklađivanje: Mirovine bi trebale porasti za 5,38 posto
Poznati su svi parametri za izračun srpanjskog usklađivanja mirovina. Prosječna mirovina od 711 eura trebala bi biti veća za oko 38 eura, a povećane mirovine trebale bi biti isplaćene u rujnu, uz razliku za srpanj.
Ukidanje penalizacije umirovljenicima starijima od 70 godina – u ponedjeljak stižu zaostaci
Na snagu je 1. siječnja stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se ukida penalizacija za umirovljenike koji navrše 70 godina. Njih 119 tisuća u ponedjeljak će dobiti isplate sa zaostacima za dva prethodna mjeseca.
Siječanjsko usklađivanje mirovina donosi povećanje oko 2,2 posto
Prema prvim procjenama Hrvatskog zavoda z.a mirovinsko osiguranje siječanjsko usklađivanje mirovina u 2026. godini umirovljenicima će donijeti povećanje od oko dva posto.
Državni proračun za 2026: Povećanje prihoda, jačanje gospodarstva i socijalna ulaganja
Proračun za 2026. godinu, kako je istaknuto, temelji se na ambicijama za jačanje hrvatskog gospodarstva i socijalne stabilnosti, s ciljem očuvanja životnog standarda građana, poticanja gospodarskog rasta te dugoročne fiskalne održivosti.
Godišnji prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova u rujnu i do 15 %
Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova u rujnu se povećala za 22,9 milijuna eura ili 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 1,58 milijardi eura.
Radimo sve dulje, ali mirovine su i dalje niske
Prosječan novi umirovljenik u prosjeku je star 62 godine i 11 mjeseci i ima gotovo 34 godine radnog staža. Nove umirovljenice u prosjeku su starije od novih umirovljenika, iako imaju pravo na raniji odlazak u mirovinu.
Mjesečni nominalni prinosi DMF-ova u veljači između -0,5 i 1,3 posto
Neto imovina DMF-ova u veljači se povećala za 5,1 milijun eura (0,3 % na mjesečnoj razini) te je iznosila 1,49 milijardi eura.
Iznos koji HZMO isplati za mirovine u 5 godina porastao za 1,78 mlrd eura
Ako promatramo rashode u prošloj godini po mjesecima, u siječnju je HZMO za mirovine i mirovinska primanja izdvojio 519.121.861 eura, a do prosinca je iznos porastao na 703.689.153 eura.
Mirovinski fondovi okreću se ulaganjima u nekretnine i private equity
Vrijednost imovine pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova u prošloj godini porasla je za 2,7 milijardi eura. Od toga je 1,7 milijardi ostvareno na temelju ulaganja (prinosa), a oko milijardu eura je uplaćeno kroz doprinose iz plaća.
EU otvora prostor za paneuropsku mirovinsku štednju
Ministarstvo financija pokrenulo je proces savjetovanja o zakonu o paneuropskom mirovinskom proizvodu koji će donijeti konkurenciju postojećim mirovinskim fondovima trećeg stupa.
Plaće muškaraca u EU veće su 15% od plaća žena, a mirovine su čak...
Razlika u prosječnim plaćama muškaraca i žena u radnoj snazi u EU iznosi 15 posto. Jaz u mirovinama je više nego dvostruko veći, jer održava niže razine doprinosa i kraći radni vijek, pokazalo je istraživanje Allianza o razlikama u primanjima između žena i muškaraca.
Godišnji prinosi mirovinskih fondova u trećem stupu od 0,06% do 17,51%
Neto imovina DMF-ova u listopadu je porasla za 97,0 milijuna kuna (1,3% na mjesečnoj razini) te je iznosila 7,45 milijardim kuna, dok su se mjesečni prinosi pojedinačnih fondova kretali u rasponu od -0,23 posto do 1,69 posto.
Aladrović: Drugi i treći stup imaju pozitivne učinke za osiguranike i hrvatsko gospodarstvo, ne...
Sve više je društveno odgovornih poslodavaca u Hrvatskoj koji izdvajaju dio dobiti i svojim radnicima uplaćuju dio dobrovoljne mirovinske štednje
Svaki drugi osiguranik izabire HRMOD za isplatu mirovine
U prvi su se stup vratili osiguranici koji su prosjeku imali 101.000 kuna na računu o obveznom mirovinskom fondu
PRO & CONTRA: Suspendirati ili jačati drugi mirovinski stup?
Često se opet spominje mirovinska reforma, mogućnost gašenja drugog mirovinskog stupa, a pitanje je mogu li se stvari korigirati zakonodavnim promjenama, zbog čega ne treba rušiti cijelu kuću ako trebamo promijeniti dva, tri crijepa. Na potezu je – zakonodavac.





































