Financijska imovina hrvatskih kućanstava povećala se 2023. za 7,4 posto, što je dvostruko više nego prethodne godine. Glavni pokretač bili su osiguranje/mirovine (14,0 %) i vrijednosni papiri (12,5 %), otkriva novo Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.
Udio osiguranja/mirovina u portfelju hrvatskih kućanstava posljednjih se godina stalno povećavao te je krajem 2023. dosegnuo 28 posto. Međutim, bankovni depoziti i dalje su s udjelom od 46 posto, najveća kategorija imovine, iako su u 2023. zabilježili rast od 1,5 posto, što je najslabija stopa rasta od vremena globalne financijske krize.
U suprotnosti s globalnim trendom, nova ulaganja u štednju povećala su se za 33 posto, na 5,4 milijarde eura. Međutim, hrvatski štediše prepolovili su nova ulaganja u bankovne depozite (na 0,8 milijardi eura), uz znatno povećanje novih ulaganja u osiguranje/mirovine i vrijednosne papire, za 70 posto i 113 posto (na 1,5 milijardi eura odnosno na 2,8 milijardi eura). Kao i drugi štediše, u vrijeme promjena kamatnih stopa hrvatska su kućanstva izbjegavala dionice i okrenula se obveznicama i, u manjoj mjeri, investicijskim fondovima.
U realnim vrijednostima slika nije više toliko pozitivna: usklađeno za inflaciju, financijska imovina se u prošloj godini smanjila za 0,9 posto. U usporedbi s razinama iz 2020. godine, kupovna moć financijske imovine na kraju 2023. manja je za 0,4 posto. Hrvatske štediše imali su tri godine gubitaka.
Također, suprotno općem trendu, rast obveza porastao je u 2023. na 9,5 posto, što je najbrži rast od uspješnijih vremena prije globalne financijske krize. Međutim, udio duga s 32 posto i dalje je 10 postotnih bodova ispod razine iz tog vremena.
Na kraju, neto financijska imovina porasla je za 6,7 posto. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 16.410 eura, Hrvatska je ostala na 34. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja.
Na globalnoj razini rast u 2023. nadoknadio gubitke iz 2022.
Na globalnoj razini 2023. obilježila su znatno manja ulaganja. No, gospodarstva su pokazala otpornost, a tržišta su čak znatno porasla. U tom kontekstu, globalna financijska imovina privatnih kućanstava zabilježila je rekordan rast od 7,6 posto koji je više nego nadoknadio gubitke iz prethodne godine (-3,5 %).
Ukupna financijska imovina na kraju 2023. iznosila je 239 bilijuna eura. Tri glavne kategorije imovine imale su nejednak rast. Vrijednosni papiri (11,0 %) i osiguranje/mirovine (6,2 %) imali su koristi od rasta burze i viših stopa te su porasli znatno brže od prosjeka posljednjih deset godina. S druge strane, rast bankovnih depozita pao je na 4,6 posto nakon velikog rasta tijekom pandemijskih godina, zabilježivši jedno od najnižih povećanja u posljednjih 20 godina.
Mnoge su države 2023. doživjele oporavak. Samo su dvije države, Novi Zeland i Tajland, zabilježile negativne stope rasta. Rast je bio relativno ujednačen u svim regijama, a posebice u Aziji i Sjevernoj Americi, koje su obje imale stopu rasta veću od 8 posto, pri čemu je SAD (8,6 %) imao čak i veću stopu rasta od Kine (8,2 %). Kao rezultat toga, prednost rasta gospodarstava u razvoju u odnosu na razvijena gospodarstva ponovno se znatno smanjio i u prošloj godini pao je na samo dva postotna boda.
U šest od posljednjih sedam godina, gospodarstva u razvoju uvelike su izgubila prednost kad je riječ o rastu. “Razmjerno slabiji rast siromašnijih zemalja odražava novu stvarnost fragmentiranog svijeta”, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. „Do 2017., kada je došlo do trgovinskog spora između SAD‑a i Kine, siromašnije su zemlje i dalje imale prednost gospodarskog rasta od 10 postotnih bodova pred bogatijim zemljama. Svi plaćamo cijenu za razdvajanje, ali gospodarstva u razvoju najviše će to osjetiti. U manje povezanom svijetu više je nejednakosti.”
Pad bankovnih depozita
U 2023. nastavila se normalizacija novih ulaganja u štednju nakon velikog rasta tijekom pandemijskih godina prisilne štednje: zabilježen je pad za 19,3 posto, na 3,0 bilijuna eura. Pad se gotovo u potpunosti može pripisati bankovnim depozitima. Banke u cijelom svijetu dobile su tek 19 milijardi eura, što je pad od 97,7 posto. Za to su najodgovornija kućanstva u SAD‑u koja su likvidirala depozite vrijedne 650 milijardi eura. S druge strane, druge dvije kategorije imovine zadržale su popularnost među štedišama. Priljevi u vrijednosne papire ponovno su se povećali za 10,0 posto. Međutim, došlo je do značajne promjene favorita unutar ove kategorije imovine: iako su dionice na mnogim tržištima prodavane u bilanci, štediše su ostvarili veliku dobit u obveznicama zahvaljujući zaokretu u kamatnim stopama. Osim toga, osiguranje/mirovine pokazali su se relativno stabilnima, a pad novih ulaganja u štednju diljem svijeta iznosio je samo 4,9 posto.
Ukupna neto financijska imovina porasla za 15 bilijuna eura
Iako promjena kamatnih stopa nije znatno utjecala na financijsku imovinu, snažno je utjecala na pasivu bilance privatnih kućanstava u 2023.: rast privatnog duga na globalnoj razini dodatno je oslabio na 4,1 posto, što je najniži rast u devet godina. Ukupne obveze kućanstava na kraju 2023. iznosile su 57 bilijuna eura. Usporavanje rasta duga zabilježeno je 2023. u gotovo svim regijama, a osobito je bilo izraženo u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi gdje se rast više nego prepolovio i iznosio je 1,1 posto, odnosno 2,9 posto.
Kako je nominalni rast globalne gospodarske aktivnosti ostao povišen zbog inflacije, globalni omjer duga (obveze izražene kao postotak BDP-a) pao je treću godinu zaredom, za 1,5 postotna boda na 65,4 posto. To je tri postotna boda manje nego prije 20 godina.
Relativno snažan rast imovine i relativno slab rast obveza doveli su do značajnog povećanja ukupne neto financijske imovine (financijska imovina umanjena za obveze) od 8,8 posto. Ukupna neto financijska imovina iznosila je na kraju 2023. godine 182 bilijuna eura, što predstavlja povećanje od gotovo 15 bilijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. To je također 4 bilijuna eura više od prethodne rekordne vrijednosti iz 2021.
Pad vrijednosti nekretnina u zapadnoj Europi
Nekretnine predstavljaju drugu kategoriju imovine na koju su rastuće kamatne stope imale negativan utjecaj. Ova ketegorija zabilježila je najniži rast u 10 godina sa samo 1,8 posto, dok je u zapadnoj Europi pala za 2,2 posto. No, i u prošlosti su stope rasta nekretnina zaostajale na većini tržišta za financijskom imovinom. Na primjer, u Sjevernoj Americi godišnja razlika bila je gotovo jedan postotni bod u posljednja dva desetljeća, što je odraz činjenice da su dugoročni kapitalni dobitci za nekretnine niži od onih za dionice. Budućnost će vjerojatno donijeti još više izazova s obzirom na sve veći utjecaj klimatskih promjena na nekretnine. Iako su naslovnice pune vijesti o prirodnim katastrofama, troškovi prijelaza na ekološki održivije zgrade (tzv. tranzicijski rizici) dugoročno će imati veći utjecaj. Projekcije indeksa cijena stambenih nekretnina (House Price Index – HPI) u različitim klimatskim scenarijima do 2050. pokazuju pad od 20 posto ili više za mnoga tržišta. Vrijednost nekretnina na obuhvaćenim tržištima mogla bi pasti za 30 bilijuna eura.
„Cijene nekretnina ubuduće će se određivati jednako prema lokaciji i prema energetskoj učinkovitosti”, izjavio je Hazem Krichene, jedan od autora izvješća. „Iako su veći fizički rizici neizbježni, to ne vrijedi i za tranzicijske rizike: oni su rezultati političkih odluka. Australija je pokazala svojim primjerom. Ambiciozne klimatske politike mogle bi dovesti do oštrog pada potrošnje energije, smanjujući utjecaj na cijene nekretnina. Potencijalni veliki gubitci na drugim tržištima jasan su poziv na učinkovitu i djelotvornu klimatsku politiku. Još uvijek nije prekasno.”
