Počeli radovi na izgradnji RCGO-a Piškornica

RCGO Piškornica pokrivat će četiri županije sjeverozapadne Hrvatske - Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku – s ukupno oko pola milijuna stanovnika. Rok za izgradnju je 30 mjeseci, tako da bi Piškornica trebala biti u funkciji 2027.

82
RCGO Piškornica
Izvor: RCGO Piškornica

Počeli su radovi na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica). Riječ je o strateškom projektu Vlade RH koji je uvršten u novi plan gospodarenja otpadom do 2028.

Projekt je vrijedan 118 milijuna eura bez PDV-a, a financirat će se iz sredstava Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čiji će udio zajedno iznositi 90 posto, i vlastitih sredstava, čiji će udio biti 10 posto. Riječ je o prihvatljivim troškovima, a konačna vrijednost projekta bit će poznata kasnije, kazao je voditelj projekta Nikola Martinaga na konferenciji za medije povodom pokretanja radova.

Izvođač radova je slovenska tvrtka Kostak d.d., stručni nadzor nad izgradnjom provodit će tvrtka GEOKON-Zagreb d.d., dok će usluge tehničke pomoći i upravljanja projektom pružati Maxicon d.o.o. iz Zagreba i Extructa d.o.o. iz Zagreba.

U funkciji 2027. godine

RCGO Piškornica gradi se na lokaciji otprilike jedan kilometar udaljenoj od najbližeg naselja Pustakovec te osam kilometara sjeverno od centra Koprivnice, u općini Koprivnički Ivanec.  Osigurat će održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika u 110 općina i gradova iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Cijeli obuhvat centra iznosi cca. 480.000 m2, a od toga površina hala za obradu otpada iznosi cca. 25.000 četvornih metara.

Rok za izgradnju kompletnog Centra je 30 mjeseci, tako da bi RCGO Piškornica trebala biti u funkciji 2027. godine. Planirana je i izgradnja i dviju pretovarnih stanica, jedne u Zaboku u Krapinsko-zagorskoj županiji te druge u Varaždinu u Varaždinskoj županiji.

GO-a Piškornica Mladen Ružman rekao je da je u kolovozu ove godine izdana prva građevinska dozvola za dva objekta, odlagališta neopasnog i inertnog otpada i počeli su zemljani radovi, a Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak, dodao je da bi najkasnije početkom iduće godine trebala biti izdana građevinska dozvolu za glavni objekt, za početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta.

Sustav gospodarenja otpadom

RCGO Piškornica omogućit će organizirani ekološki i ekonomski održiv pristup zbrinjavanju otpada u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske sukladno praksi Europske unije i EU direktivama  Sustav gospodarenja otpadom će obuhvatiti prihvat otpada (komunalni otpad, ostatak nakon sortiranja, glomazni otpad, prethodno obrađeni neopasni proizvodni otpad), obradu otpada i zbrinjavanje (mehaničko-biološka obrada, odlagalište neopasnog otpada) te obradu građevnog otpada (mehanička obrada, odlagalište inertnog otpada). Cilj je povećati količinu ponovno uporabljenog otpada i smanjiti količinu otpada koja završava na odlagalištima.

Direktor Ružman je objasnio da je ključna razlika u tehnologiji između Piškornice i ranije izgrađenih centara za gospodarenje otpada Kaštijun i Marišćina u tome što se kod starijih pogona frakcija koja ispušta neugodne mirise i metan nalazi na otvorenom, dok će u Piškornici biti u potpuno zatvorenom prostoru.

Obrada otpada

Obrada otpada će se odvijati u zatvorenim prostorima pod negativnim tlakom, koristit će se dva tipa filtera za pročišćavanje zraka unutar postrojenja, a prije puštanja u atmosferu plinovi će se na kraju pročistiti kroz biofiltre. Otpadom će se rukovati na vodonepropusnim površinama, a otpadne vode će se sakupljati i pročišćavati u posebnom uređaju prije puštanja u kanalizaciju. Neće se ispuštati u lokalni potok Gliboki, već će se preusmjeriti do grada Koprivnice, gdje će biti dodatno pročišćene. Na odlagalištu će se koristiti višestruki zaštitni sustavi, uključujući dvostruke brtve i nadzor geomembrana za brzu intervenciju u slučaju curenja.

Piškornica će godišnje proizvoditi 30 do 35 tisuća tona goriva iz otpada, no problem je što u Hrvatskoj nema potrebne infrastrukture za korištenje toplinske energije, odnosno sustava u kojem bi se to gorivo iskoristilo. Ni u Piškornici se neće graditi niti energana, niti spalionica. A zbrinjavanje goriva iz otpada je skupo.

Mladen Ružman rekao je da se o tome razgovaralo s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković: „Vjerujem da će se u mandatu ove Vlade pokrenuti rješavanje problema goriva iz otpada koje nastaje u regionalnim centrima jer je to priličan trošak koji na koncu plaćaju svi građani”.

Budući RCGO Piškornica neće donijeti samo poboljšanja u smanjenju štetnih utjecaja na okoliš, već i ekonomske koristi za lokalnu zajednicu. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose, istaknuo je načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj.