Neto financijska imovina po stanovniku Hrvatske 14.330 eura

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2022. porasla je tek za 2,0 posto, što je najsporiji rast u jedanaest godina. Neto financijska imovina porasla je pak za skromnih 0,7 posto

18
Allianz
[Izvor: Allianz / priopćenje]

Prošla godina bila je loša za štediše: globalna financijska imovina privatnih kućanstava smanjila se za 2,7 posto, što je najsnažniji pad od globalne financijske krize iz 2008. godine, pokazuje najnovije, 14. po redu, Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu. Međutim, stope rasta tri glavna razreda imovine znatno su se razlikovale. Dok su vrijednosni papiri (–7,3%) i osiguranje/mirovine (–4,6%) zabilježili snažan pad, bankovni depoziti porasli su za 6 posto. Ukupno je izgubljena financijska imovina u vrijednosti od 6,6 bilijuna eura, dok je ukupna financijska imovina na kraju 2022. iznosila 233 bilijuna eura. U izvješću su nalaizirani imovina i dugovie kućanstava u gotovo 60 zemalja.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2022. porasla je tek za 2,0 posto, što je najsporiji rast u jedanaest godina. Dok su vrijednosni papiri pali za –2,1 posto, razred imovine osiguranja/mirovina rastao je, iako vrlo sporo (+0,6 %). Bankovni depoziti, s druge strane, zabilježili su snažniji rast od 4,2 posto – ali to je u usporedbi sa stopom od 9,0 % u prethodnoj godini. Razlog tome je što je nakon vrhunca izazvanog pandemijom nova štednja pala za više od 50 posto, na 2,7 milijardi eura. U usporedbi s pretpandemijskom 2019., financijska imovina veća je za 20,4 posto – ali samo u nominalnom smislu. Prilagođeno inflaciji, povećanje se smanjuje na 6,0 posto u tri godine.

Rast obveza popeo se na 5,5 posto, nakon 4,2 posto u 2021. Međutim, zahvaljujući visokom nominalnom rastu BDP-a udio duga u BDP-u pao je na 32,8 posto, više od 10 postotnih bodova ispod svojeg vrhunca iz 2010. Neto financijska imovina u konačnici je porasla za oskudnih 0,7 posto. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 14.330 eura Hrvatska je ostala na 36. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja (financijska imovina po stanovniku).

Na globalnoj razini pad financijske imovine privatnih kućanstava bio je najizraženiji u Sjevernoj Americi (–6,2%), a zatim u zapadnoj Europi (–4,8%). S druge strane, u Aziji – s iznimkom Japana – i dalje su zabilježene relativno visoke stope rasta. Kineska financijska imovina također je snažno porasla, bilježeći rast od 6,9 posto. No, u usporedbi s prethodnom godinom (+13,3%) i dugoročnim prosjekom u posljednjih 20 godina (+15,9%), ovo je bio prilično razočaravajući razvoj događaja – opetovani lockdownovi očito su uzeli svoj danak.

Štedišama inflacija poremetila planove

Unatoč velikim gubicima globalna financijska imovina kućanstava bila je i dalje gotovo 19 posto iznad razine prije bolesti COVID-19 na kraju prošle godine – u nominalnom smislu. Prilagođeno inflaciji, gotovo dvije trećine (nominalnog) rasta bile su žrtve povećanja cijena, smanjujući realni rast na oskudnih 6,6 posto u tri godine. Dok je većina regija mogla barem zadržati stvarni rast bogatstva, situacija u zapadnoj Europi bila je drukčija: svaki je nominalni dobitak je poništen, realno bogatstvo smanjeno je za 2,6 posto u odnosu na 2019.

“Godinama su se štediše žalile na nulte kamatne stope“, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. “No pravi neprijatelj štediša je inflacija. I to ne samo od porasta inflacije nakon bolesti COVID-19. U Hrvatskoj, na primjer, imovina po glavi stanovnika porasla je za 450 posto prije inflacije u posljednjih 20 godina. No, nakon inflacije porast je manje impresivan – 186 posto. To naglašava potrebu za pametnom štednjom i povećanjem financijske pismenosti. Ali inflaciju je teško pobijediti. Bez određenih poticaja i subvencija za dugoročnu štednju većina štediša mogla bi imati problema.“

Prognoza: U sljedeće tri godine prosječan rast 4 – 5 posto

Nakon pada 2022. globalna financijska imovina trebala bi nastaviti rasti u ovoj godini.  Tomu u prilog idu prije svega (dosadašnja) pozitivna kretanja na burzama. U svakom slučaju, u Allianzu očekuju da će se globalna financijska imovina povećati za oko 6 posto, uzimajući isto tako u obzir daljnju “normalizaciju” ponašanja kad je riječ o štednji. S obzirom na globalnu stopu inflacije od oko 6 posto u 2023., štediše bi trebale biti pošteđene još jedne godine stvarnih gubitaka na svojoj financijskoj imovini.

“Međutim, srednjoročni izgledi prilično su podijeljeni“, rekla je Patricia Pelayo Romero, suautorica izvješća. “Neće biti novčanih ili ekonomskih ohrabrenja. Prosječan rast financijske imovine u sljedeće tri godine vjerojatno će biti između 4 i 5 posto, pod pretpostavkom prosječnih prinosa na burzi. Ali poput vremena, koje postaje sve ekstremnije zbog klimatskih promjena, očekuje se više tržišnih promjena u novom geopolitičkom i gospodarskom okružju. ‘Normalne’ godine mogle bi postati iznimka.“

Stezanje remena

Zaokret u kamatnim stopama jasno se osjetio i kad je riječ o pasivi bilance privatnih kućanstava. Nakon što je globalni privatni dug porastao za 7,8 posto u 2021., rast je prošle godine znatno oslabio na 5,7 posto. Najveći pad zabilježen je u Kini: prošlogodišnji rast duga od +5,4 posto bio je najniži zabilježeni rast. Općenito, globalne obveze kućanstava iznosile su 55,8 milijardi eura na kraju 2022. Kako se jaz između duga i gospodarskog rasta povećao na 3,9 postotnih bodova, globalni omjer duga i BDP-a (obveze kao postotak BDP-a) znatno je pao, za više od 2 postotna boda, na 66,1 posto u 2022.

To znači da je globalni omjer duga privatnih kućanstava ponovno na približno istoj razini kao što je bio na početku tisućljeća. Međutim, došlo je do velikih pomaka na karti svjetskog duga. Prvo i najvažnije, stabilnost karakterizira razvoj u naprednim gospodarstvima. S druge strane, većina tržišta u nastajanju doživjela je nagli porast udjela duga u posljednja dva desetljeća. Kina je na vrhu popisa, s omjerom koji se više nego utrostručio na solidnih 61 posto