HNB uvodi strože kriterije kreditiranja potrošača

Mjerama se propisuju minimalni kriteriji za odobravanje potrošačkih i stambenih kredita, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Mjere bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025.

51
Kreditiranje potrošača
Izvor: HNB

Hrvatska narodna banka u cilju očuvanja stabilnosti financijskog sustava uvodi nove mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača.

Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Mjere su upućene u javnu raspravu.

Primjena mjera od travnja

Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava, i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače i financijsku stabilnost povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću.

“U trenutačnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom”, objasnio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

U stambenom segmentu omjer ukupnog duga prema dohotku (engl. debt service to income, DSTI) na 45 posto ukupnog dohotka i omjer vrijednosti nekretnine u zalogu prema kreditu (engl. loan to value, LTV) na 90 posto.

U segmentu potrošačkih gotovinskih kredita omjer duga prema dohotku ograničava se na 40 posto.

Iznimke za rješavanje stambenih potreba

Banke će 20 posto ukupnog iznosa stambenih kredita odnosno 10 posto iznosa ostalih kredita moći odobriti na temelju drugih kriterija, odnosno na temelju vlastite procjene, mimo navedenih ograničenja koje propisuje HNB. Pritom se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama. Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača.

HNB podsjeća da su banke i nadalje dužne primjenjivati vlastite, kao i dodatne propisane kriterije procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.

Ročnost stambenih kredita ograničuje na trideset godina, a nestambenih kredita na deset godina.

Kreditiranje potrošača pod povećalom

Ove mjere su reakcija na povećane rizike koji proizlaze iz snažnog rasta kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023. Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost.

Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024.

Pritom se naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava, pa je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno 4 posto. Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka, upozorava HNB.

I u segmentu stambenih kredita, koji u posljednje četiri godine rastu po povišenim stopama (prosječno oko 10 posto godišnje), postoje naznake rasta rizika neuredne otplate.

Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Prosječni teret otplate duga povećao se s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine.

Povećanje ranjivosti kućanstava

Sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove, poput smanjenja dohotka ili gubitka posla. U takvim bi uvjetima kućanstva, kako bi mogla i nadalje otplaćivati kredite, morala znatno smanjiti svoju potrošnju. To bi ugrozilo njihov životni standard i nepovoljno bi se odrazilo na ukupna gospodarska kretanja ili bi ih suočilo s poteškoćama pri otplati kredita, što izlaže banke riziku gubitaka s mogućim nepovoljnim učincima na cjelokupnu financijsku stabilnost, zaključuju u središnjoj banci.

Navedenim makrobonitetnim mjerama nastoje se ujednačiti minimalni kriteriji kreditiranja između banaka i spriječiti njihovo pretjerano ublažavanje u uvjetima snažne tržišne utakmice. Time će se smanjiti rizik prekomjernog zaduživanja potrošača, odnosno mogućnost da raspoloživim sredstvima preostalima nakon otplate duga ne mogu pokrivati ni osnovne životne troškove.

Smanjenje rizika nastanka financijskih neravnoteža

“Uvođenje mjera ujedno će djelovati na smanjenje kreditno financirane potrošnje i u smjeru ublažavanja inflatornih pritisaka. Sve navedeno smanjuje rizik nastanka financijskih neravnoteža koje bi u slučaju makroekonomskih ili financijskih poremećaja događaja mogle destabilizirati financijski sustav i nepovoljno se odraziti na gospodarstvo”, obrazlažu iz HNB-a.

Ograničavanje kriterija kreditiranja čini trajni strukturni element makrobonitetne politike HNB-a.

HNB nastavlja pratiti učinak cjelokupnog skupa makrobonitetnih mjera te njihov doprinos očuvanju stabilnosti financijskog sustava i dugoročno održivoga gospodarskog rasta, štiteći interese potrošača i banaka, te će ih po potrebi prilagođavati razvoju sistemskih rizika i općim makrofinancijskim okolnostima, poručuju na kraju priopćenja.