Martina Mataić Škugor: Hoće li cijene nekretnina nastaviti rasti ili nas čeka pad?

Predsjednica Grupacije kreditnih posrednika u HGK, direktorica kreditnog posredovanja u agenciji Opereta nekretnine i naša kolumnistica Martina Mataić Škugor gostovala je u subotu u emisiji Novi dan na N1 televiziji te govorila je o stanju na tržištu nekretnina. Povod za razgovor bio je drugi bilten tj. analiza hrvatskog tržišta nekretnina agencije Opereta nekretnine za prvih šest mjeseci 2024. godine.

“U prvoj polovici ove godine najviše kupoprodaja je bilo u gradu Zagrebu – 9.800 transakcija. Iako je Grad Zagreb i dalje županija s najvećim brojem kupoprodaja na razini Hrvatske, bilježi se pad transakcija od 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Druga je Istarska županija u kojoj je bilo oko 7.000 transakcija, no isto bilježi sličan trend pada od 6,1 posto u odnosu na lani. S druge strane, imamo povećanje broja transakcija u Lici za čak 40 posto. No, tu govorimo o malim brojkama jer je bilo oko 1.100 transakcija. Zanimljivo je reći da je povećan broj kupoprodaja na području Zagrebačke županije i isto tako na području Primorsko-goranske županije, od 13 pa do 16 posto. To ukazuje na nove trendove”, istaknula je Mataić Škugor.

Razlozi kupovine

“Kada promatramo razloge zašto ljudi kupuju nekretnine imamo velik postotak roditelja koji ih kupuju za djecu koja dolaze studirati u Zagreb. Te se nekretnine onda, u vremenu dok djeca ne dođu na fakultet, koriste i za dugoročni najam. No, isto tako je velik postotak onih kod kojih je razlog kupnja prve nekretnine. To su najčešće kupci životne dobi od 30 do 40 godina”, pojašnjava.

Dodaje kako je 55 posto kupoprodaja obavljeno vlastitim sredstvima tj. kreditom. “Tu imamo i značajan broj stranaca koji kupuju vlastitim sredstvima. Također, česte su i povezane transakcije. Npr. kad je netko kupio nekretninu za kredit, a taj koji je prodao stan dobio je vlastita sredstva s kojima je onda on kupio nekretninu za gotovinu”, napomenula je Mataić Škugor.

Cijene nekretnina: Prostor za pregovore do 10 posto

Govoreći o cijenama, Mataić Škugor je iznijela podatak da je cijena kvadratnog metra stana porasla za 8 % u odnosu na isto razdoblje lani. “Cijena naravno ovisi o tlocrtu, lokaciji, stanju stana… Prosjek se kreće između 2.650 i 2.800 eura po kvadratnom metru”, navodi. Istaknula je kako je razlika između tražene i realizirane cijene 9,1 posto. To znači da prostor za pregovore obično iznosi do 10 posto.

Trešnjevka – sjever je najtraženiji kvart, a velik interes kupci pokazuju i za Novi Zagreb – istok te Trešnjevku – jug. Centar grada i Maksimir i dalje ostaju među najpoželjnijim kvartovima. Najmanji postotak kupnje stanova u prvoj polovici 2024. godine zabilježen je u Podsljemenskoj zoni, na Pešćenici te u kvartu Vrapče – Podsused.

Regulacija najma i porezna reforma

“I kratkoročni i dugoročni najam su interesantni građanima. No, ako promatramo kratkoročni najam zanimljiva je najava Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. On definira da će od nove godine vlasnici stanova koji svoje stanove žele staviti u kratkoročni najam morati imati 80 posto suglasnosti neposrednih susjeda kao i suvlasnika. Taj zakon ide u pravcu da se kratkoročni najam regulira te da se posljedično poveća fond nekretnina u dugoročnom najmu”, rekla je Mataić Škugor.

“Ono što je kod porezne reforme bitno jest da se planira povrat na porez na promet nekretninama kod kupnje prve nekretnine. Ne radi se o oslobađanju od poreza već će svi kupci morati platiti čitav iznos, a onda će im, prema kriterijima koji će još biti definirani, APN vratiti dio uplaćenog poreza. Kriteriji će uključivati dob kupca, ali i broj kvadrata prema članu obitelji”, upozorila je Mataić Škugor.

Očekivanja za sljedeću godinu

Na pitanje možemo li očekivati pad cijena nekretnina od sljedeće godine, istaknula je da još uvijek postoji velika potražnja u odnosu na ponudu. “Smatram da je stambena politika s ovim reformama jedan odličan korak naprijed, ali ne mislim da ćemo njezine učinke brzo osjetiti. Treba tu još puno zakona uskladiti i tu ima dosta posla, ali vjerujem da bi tržište u razdoblju od jedne do tri godine moglo osjetiti neke efekte”, zaključuje Martina Mataić Škugor.