Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku gospodarstvo je, iako sporijom dinamikom, nastavilo s rastom četrnaesto tromjesečje za redom. U razdoblju od listopada do prosinca 2017. u odnosu na isto razdoblje prethodne godinu realni BDP porastao je 2,0 posto, što je slabije od očekivanja analitičara, navode analitičari RBA u publikaciji RBA istraživanja. Posljedično, na razini cijele prošle godine realni BDP je porastao za 2,8 posto, zabilježivši i treću godinu zaredom pozitivnu stopu gospodarskog rasta. Realni rast BDP-a na razini cijele godine je u skladu s očekivanjima analitičara.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom lanjskom tromjesečju usporio rast na 2,2 posto godišnje, dok je na tromjesečnoj razini – u odnosu na prethodno tromjesečje – zabilježen blagi rast po stopi od 0,1 posto.
Uspoređujući dinamiku gospodarskog rasta s ostalim članicama Europske unije, Hrvatska je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju rasla sporije od prosjeka Unije. Stope rasta su slabije i u odnosu na većinu država srednje i istočne Europe te upozoravaju na daljnje komparativno zaostajanje.
Kućanstva ponovo opreznije troše
Domaća potražnja pozitivno je doprinijela rastu gospodarstva dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan. Iako je, analizom pojedinačnih sastavnica BDP-a, najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren rastom potrošnje kućanstava, u promatranoj kategoriji u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježeno je usporavanje realne stope rasta na 3,4 posto.
Na usporavanje rasta potrošnje kućanstava ukazivali su i podaci o kretanju maloprodaje gdje je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježeno usporavanje rasta. Posljedica je to smanjenog utjecaja prihoda od turizma u posljednjem tromjesečju dok je s druge strane potrošnja bila podržana rastom raspoloživog dohotka (zbog poreznih izmjena), ali i odgođene potrošnje za kupovinu novih automobila zbog smanjenih trošarina od početka ove godine.
Investicije u bruto fiksni kapital također su usporile s godišnjom stopom rasta koja je u promatranom razdoblju iznosila 1,7 posto. To je najslabija stopa rasta od drugog tromjesečja 2015.
Izvoz raste, ali gospodarstvo je i dalje ovisno o uvozu
Naposljetku dinamika rasta konačne potrošnje države također bilježi ubrzavanje realne godišnje stope rasta na 2,6 posto. Iako je izvoz roba i usluga rastao po solidnoj stopi od 3,6 posto na godišnjoj razini, snažniji rast uvoza roba i usluga (+6%) potvrđuju i dalje prisutnu visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva.
Prema originalnim podacima sa strane ponude bruto dodana vrijednost usporila je dinamiku realnog godišnjeg rasta na 1,3 posto pri čemu je negativna godišnja stopa rasta zabilježena u kategorijama Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-5%) te Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (-0,2%). Najveći doprinos rastu BDV-a došao je od djelatnosti Trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (3,8%) što je usko povezano s rastom osobne potrošnje.
Kratkoročni izgledi kretanja gospodarstva u cjelini ostaju i dalje povoljni podržani kretanjima u vanjskom okruženju tj. poboljšanom vanjskom potražnjom i produljenim razdobljem niskih kamatnih stopa. U ovoj godini očekivano usporavanje rasta na 2,3 posto, osim baznog učinka, prvenstveno je povezano s (urednim) restrukturiranjem Agrokora što je do sada imalo ograničen utjecaj na cjelokupno gospodarstvo.
Analitičari RBA i dalje očekuju kako će ova godina u tom pogledu biti zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima, pri čemu ishod situacije oko Agrokora i dalje ostaje velika nepoznanica. U slučaju pozitivnog ishoda godišnja stopa rasta BDP-a mogla bi se i ove godine – treću godinu za redom – približiti razini od 3 posto.
EU fondovi i privatni sektor generatori rasta investicija
I u ovoj godini glavni pokretači rasta biti rastući izvoz roba i usluga, no pozitivan doprinos dolazit će i od ostalih sastavnica domaće potražnje, predviđaju analitičari RBA. Rastući optimizam na europskim i regionalnim tržištima, u kombinaciji s pozitivnijim prognozama rasta glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, potiče očekivanja da će izvoz zadržati zdravi rast u nadolazećem razdoblju.
“Međutim, kako smo već navikli, relativno velika ovisnost o uvozu rezultirat će negativnim doprinosima neto izvoza. Pri tome ne isključujemo mogućnost da stope rasta izvoza i uvoza nadmaše očekivanja pri čemu će glavni pokretač rasta biti inozemna potražnja. Što se tiče najveće komponente BDP-a, potrošnje kućanstava, očekujemo nastavak solidnih stopa rasta, posebice u prvoj polovici godine”, navode analitičari RBA u svojim prognozama za ovu godinu.
Osim turizma i posljedično prelijevanja pozitivnih učinaka na cjelokupno gospodarstvo, nedostatak radne snage u određenim djelatnostima će stvoriti daljnji pritisak na plaće. Štoviše, Vlada je već poduprla potrošnju podizanjem minimalne plaće i plaća u javnom sektoru. Konačno, projekti financirani sredstvima fondova EU-a. za koje se očekuje bolja iskorištenost u ovoj godini, kao i ulaganja privatnog sektora (prvenstveno u turizmu) ostat će generatori rasta investicija, zaključuju u svojoj analizi analitičari RBA.
