Kiberkriminalci su odgovorni za gotovo 10 posto ilegalne dobiti koja se ‘opere’ na globalnoj razini. Podaci UN-a pokazuju da je riječ o, otprilike, 200 milijardi dolara godišnje. Da bi oprali toliki novac, služe se kombinacijom kriptovaluta, valuta koje se koriste u igrama te mikroplaćanja, pokazuje studija koju je naručila tvrtka Bromium, specijalizirana za informacijsku sigurnost.
Nalazi o pranju novca i metodama njegova izvlačenja dio su studije o makroekonomiji kiberkriminala i povezanih elemenata koju je vodio Michael McGuire, viši predavač kriminologije na Sveučilištu Surrey, piše Computer Weekly.
“Ovo je prvi put da su financijski tokovi kiberkriminalaca spojeni u jedinstvenu sliku”, rekao je McGuire, koji će rezultate devetomjesečne studije predstaviti na konferenciji RSA koja se u travnju održava u San Franciscu. Policiji i stručnjacima za informacijsku sigurnost studija će pomoći da shvate put novca koji se generira kiberkrimalnom.
Istraživanje se temelji na izravnim razgovorima s osuđenim kiberkriminalcima, podacima međunarodnih agencija za borbu protiv kriminala, financijskih institucija i tajnih promatranja provedenih preko “tamnog“ weba. Iako su kriptovalute postale glavni alat kriminalaca za pranje novca, istraživanje je pokazalo da se kiberkriminalci odmiču od bitcoina prema valutama koje pružaju veću anonimnost.
Osim kriptovalutama, kriminalci prilikom pranja novca rabe i valute koje se koriste u igrama te mikroplaćanja. Ilegalno zarađeni novac pretvaraju u valute ili robu u igrama, a zatim ih pretvaraju u kriptovalute. Među najpopularnijim igrama su Minercraft, FIFA, World of Warcraft i GTA 5 jer omogućavaju tajne valutne i robne transakcije među igračima. Tako jednostavna mogućnost prekograničnog prebacivanja roba i novca vrlo je atraktivna kriminalcima.
“Čini se da je ovaj trend osobito popularan u zemljama poput Južne Koreje i Kine. Južnokorejska policija uhitila je bandu koja je 38 milijuna dolara opranih u korejskim igrama vratila u Kinu. Na webu je dostupno precizno uputstvo kako to učiniti”, rekao je McGuire.
Na temelju tajno prikupljenih podataka na internetskim forumima te intervjua sa stručnjacima i osuđenim kriminalcima procjenjuje se da oko 10 posto kriminalaca za pranje novca koristi PayPal. Daljnjih 35 posto koristi druge sustave digitalnog plaćanja, uključujući Skrill, Dwoll, Zoom i sustave za mobilno plaćanje kao što je m-Pesa.
Mikro pranje
Metode „mikro pranja“ novca, kada se tisuće malih elektronskih plaćanja obavlja preko platformi poput PayPal kako bi se izbjeglo pokretanje alarma, sve su češće i teško ih je otkriti. Druga popularna tehnika pranja novca je korištenje online transakcija putem web stranica kao što je eBay.
“Sve češća upotreba digitalnih platnih sustava od strane kiberkriminalaca stvara značajne probleme globalnom financijskom sustavu”, upozorava McGuire. “Novac koji se nekad slijevao u etablirane bankarske kanale i mogao se pratiti, danas je potpuno van nadzora. Digitalni sustavi plaćanja najučinkovitiji su u kombinaciji s drugim digitalnim resursima, kao što su virtualne valute i online bankarstvo. To skriva tragove novca, zbunjuje policiju i financijske regulatore.”
Izvršni direktor Bromiuma Gregory Webb rekao je da su istraživanje naručili kako bi dobili odgovor na pitanje kako poremetiti ekonomski sustav i loše sigurnosne prakse koje omogućavaju i podupiru kibernetički kriminal.
“Kiberkriminalcima je još uvijek previše lako zaraziti strojeve, ukrasti podatke i natjerati tvrtke ili pojedince da plate otkupninu. Zaštita poduzeća tome nije prilagođena”, smatra Webb. Dodaje kako je zaštita aplikacija koje pristupaju osjetljivim podacima apsolutno nužna.
“Jednako jednostavno je kiberkriminalcima pretvoriti digitalna sredstva u gotovinu. U tome im pomaže sve šira prihvaćenost nereguliranih virtualnih valuta”, upozorava Webb. “Moramo problemu pristupiti drugačije. Policija, industrija kibernetičke sigurnosti i sama pouzeća moraju preuzeti odgovornost za borbu protiv kiberkriminala. ”
Kupnja nekretnina kriptovalutama
Mnogi kiberkriminalci koriste virtualne valute za kupnju nekretnina. Tako ilegalnu zaradu pretvaraju u legalan novac i imovinu, pokazalo je istraživanje. Web stranice poput Bitcoin Real Estatea nude velike mogućnosti ulaganja u nekretnine preko kriptovaluta. Za razliku od klasičnih transakcija koje podliježu regulaciji i kontroli, transakcije kriptovalutama za sada – uglavnom – nisu pod nadzorom središnjih banaka ili državnih institucija. No, to se pomalo mijenja.
Predviđa se da će u idućih nekoliko godina otprilike četvrtina prodanih nekretnina biti plaćena kriptovalutama. To je zabrinulo financijske analitičare koji strahuju da će veliki broj brzih i prikrivenih transakcija, među kojima će mnoge biti s kriminalnim zaleđem, poremetiti globalno tržište nekretnina. Ipak, u izvješću se ističe da agencije zadužene za provedbu zakona prate tržište bitcoina, što kriminalce prisiljava da traže druge mogućnosti. No, povezivanje transakcija s pojedincima moguće je u do 60 posto slučajeva, pa ne čudi da su virtualne valute kriminalcima atraktivne.
“Digitalne su, lako se pretvaraju… Ne treba zanemariti ni anonimnost. Platforme poput Monere dizajnirane su da potpuno čuvaju anonimnost. Tome treba pridodati i servise poput CoinJoina koji omogućavaju potpuno prikrivanje početne transakcije”, tumači McGuire, koji također upozorava da se istražitelji moraju više usredotočiti na kripto valute i digitalne platne sustave koje koriste kiberkriminalci.
Amerikanci su, ističe, u tom smislu znatno napredniji. Oni su uspostavili specijalizirane jedinice koje su imale prilično uspjeha. “U Velikoj Britaniji, a vjerojatno i drugdje u Europi, nadležne službe ne uzimaju problem dovoljno ozbiljno”, kazao je. “Unatoč tome što političari neprestano ponavljaju da je prijetnja kiberkriminalaca među najopasnijima, za borbu protiv njih još uvijek se izdvaja premalo novca. Osim toga, britanski istražitelji nemaju dovoljno ljudi da bi razumjeli i istraživali kriptovalute, niti razumiju posljedice. To se mora promijeniti ako se želimo na odgovarajući način nositi s problemom u budućnosti”, zaključuje McGuire.
