Ključnu ulogu u tranziciji hrvatskog gospodarstva imat će financijski sektor

Hrvatski financijski sustav je stabilan i otporan. Od ulaska u EU, bilježimo konstantne suficite u tekućem računu platne bilance zbog čega je inozemna zaduženost poduzeća i države u stalnom padu, rečeno je na godišnjoj konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija

70
Dan hrvatskih financijskih institucija
Izvor HGK

Danas je održana godišnja konferencija Dan hrvatskih financijskih institucija pod nazivom Poslovanje s novom valutom i monetarnim okvirom, u organizaciji Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK, pod pokroviteljstvom Ministarstva financija i u partnerstvu s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Na konferenciji se moglo čuti da od ulaska u EU, bilježimo konstantne suficite u tekućem računu platne bilance zbog čega je inozemna zaduženost poduzeća i države u stalnom padu. Makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj danas su znatno manje nego ikada u našoj povijesti. Prije ulaska u EU, imali smo gotovo kronični deficit u tekućem računu platne bilance i proračuna. Danas, čak i s izraženim energetskim i sirovinskim i cjenovnim šokovima je prošlogodišnji deficit u tekućem računu iznosio jedva 1,2 posto BDP-a. Stabilan i snažan financijski sustav bit će važan i u budućnosti, za zelenu i digitalnu transformaciju gospodarstva koja je jedan od glavnih prioriteta Europske unije i Hrvatske.

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, na otvorenju konferencije istaknuo je da će ključnu ulogu u tranziciji hrvatskog gospodarstva prema održivom poslovanju imati financijski sektor, a poduzetnici već danas svojim pozitivnim primjerima pokazuju spremnost na promjene svojih poslovnih modela prema održivosti. “Pokrenuli smo ESG Akademiju HGK koja kroz sektorske radionice na praktičan način detaljno obrađuje problematiku određenih sektora u području ESG upravljanja i izvještavanja”, kazao je Radoš.

Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija, kazala je da je za sve uspjehe hrvatske ekonomije zasigurno uvelike zaslužan uspješan i otporan financijski sustav te da je velika zasluga financijskog sektora i za uspješan prelazak na euro.

“Nakon ulaska u europodručje i schengenski prostor nastavljamo dalje raditi na unapređenju regulatornog i institucionalnog okvira kako bi u budućnosti naše financijske institucije bilo što uspješnije, predvodeći tranziciju prema održivim ekonomskim aktivnostima, ali i rastu standarda te boljitku našeg društva u cjelini”, poručila je Zorić.

Hrvatski bankarski sustav je stabilan

Guverner HNB-a Boris Vujčić ocijenio je da je hrvatski bankovni sustav iznimno stabilan i profitabilan u neizvjesnom okružju rastućih troškova financiranja i previranja u globalnom bankarstvu.

“Tome pridonose stabilizacija gospodarskog rasta i popuštanje inflacijskih pritisaka, kao i visoka razina kapitala i likvidnosti domaćih banaka. Profitabilnost banaka mogla bi dodatno porasti u okružju rastućih kamatnih stopa, unatoč mogućem povećanju kreditnog rizika zbog rasta tereta otplate duga za građane i poduzeća. Pritom su prilagodbe povezane s uvođenjem eura ublažile intenzitet prijenosa restriktivne politike Europske središnje banke na domaće kamate u odnosu na ostale članice europodručja”, kazao je Vujčić i dodao da u takvim uvjetima HNB nastavlja s provođenjem makrobonitetne politike usmjerene na jačanje otpornosti banaka izgradnjom dodatnih slojeva kapitala, kako bi povećao njihovu otpornost na moguće gubitke u slučaju materijalizacije financijskih i ekonomski nepovoljnih scenarija.

Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman istaknuo je da je početak ove godine nakon uvođenja eura doveo do oporavka dionica na Zagrebačkoj burzi te oporavka mirovinskih fondova.

“Tako su mirovinski fondovi kategorije A do sada nadoknadili gubitak prinosa iz prošle godine, a mirovinski fondovi B i C kategorije također su zabilježili pozitivan prinos”, kazao Žigman. Dodao je da do kraja ove godine očekujemo prve izvještaje naših fondova i investicijskih društva o održivim ulaganjima te da će veliku regulatornu promjenu u tom dijelu već sljedeće godine doživjeti i velika poduzeća koja kotiraju na burzi.

Na ulazak u europodručje osvrnuo se i Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova i predsjednik Uprave ZB Investa, navodeći da je članstvo u eurozoni utjecalo na smanjenje unutarnjih trenja na domaćem tržištu kapitala, kako kod domaćih ulagatelja tako i povećalo atraktivnost i dostupnost stranim ulagateljima.

Otporniji gospodarstvenici, stabilne javne financije i ekonomija integrirana u europske i svjetske tijekove daju nam pravo da s optimizmom pristupimo svim otvorenim pitanjima koje nas očekuju – od inflacije, tržišta rada do obrazovnog sustava i unapređenja poslovne klime, zaključeno je na ovogodišnjem Danu hrvatskih financijskih institucija.