Mirovinska reforma: Od 2033. u mirovinu sa 67 godina

Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, možda će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme, koje planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu, piše Jutarnji list.

Napravit će se stručne podloge i analize koje će uključivati financijski aspekt mirovinske reforme, a potom bi radna skupina pri Ministarstvu do ljeta radila na izmjenama i dopunama sedam ili osam zakonskih prijedloga koji bi potom na jesen došli u Sabor.

Cilj Vlade je da se mirovinski sustav postavi tako da bude održiv te da se povećaju mirovine sadašnjim i budućim umirovljenicima.

Jača penalizacija prijevremenog umirovljenja

Sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela Vlada Zorana Milanovića, predvidio je produljenje i ujednačenje radnog vijeka do 67. godine za muškarce i žene od 2038., no Europska komisija traži da se ujednačenje provede do  2030. godine. Očekuje se da će HDZ-ova Vlada predložiti da se u starosnu mirovinu ide sa 67 godina života od 2033. godine. Trenutno muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, a od ove godine žene u starosnu mirovinu idu sa 62 godine života.

Pomicanje doba umirovljenja tumači se staranjem europskog stanovništva, manjim brojem novorođenih, dužom životnom dobi… U Hrvatskoj je samo 19 posto umirovljenika odradilo puni radni staž, a njihova prosječna mirovina (3540 kn) je na razini 60 posto prosječne hrvatske plaće. Problem je i loš omjer korisnika mirovina i osiguranika (1:1,2).

Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira trajnim smanjenjem mirovine u iznosu od 0,10 do 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, a namjera predlagača zakona je pojačati penalizaciju.

Na temelju studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo revidirat će se liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem. Studija je pokazala da su mnoga zanimanja sa sadašnje liste nestala pojavom novih tehnologija ili su se uvjeti rada promijenili pa je upitno trebaju li ostati na listi ili treba smanjiti beneficirani radni staž. Većina tih zanimanja je u prometnom sektoru.

Upitno jačanje drugog mirovinskog stupa

Treća bitna točka reforme trebalo bi biti jačanje II. mirovinskog stupa koji funkcionira na principu individualizirane štednje. Postupno jačanje II. stupa na uštrb prvog bilo je predviđeno još na početku mirovinske reforme, ali u proteklih 15 godina to se nije dogodilo jer bi se time smanjio priljev novca za isplatu mirovina iz prvog, obveznog stupa. U tom bi slučaju potreban iznos trebalo nadoknaditi iz proračuna, koji je zbog mirovina ionako pod velikim pritiskom.

Od 40 milijardi kuna potrebnih za isplatu mirovina iz I. stupa samo 54 posto prikupi se iz doprinosa, a čak 46 posto dolazi iz proračuna, odnosno iz poreza. U ministarstvu rada zamislili su da drugi stup ojača kada udio u proračunu za prvi stup počne padati zbog prirodnog odljeva umirovljenika.

U sklopu paketa mjera do 2020. se planira i uvođenje nacionalne mirovine za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja. Obuhvatit će osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko 100.000.