Financijska industrija u regiji EMEA (Europa, Bliski Istok i Afrika) možda se nalazi se pred prekretnicom. Promijenile su se kupovne preferencija klijenata, a tržišna pozicija banaka u budućnosti u mnogočemu će ovisiti o načinu na koji će svoje digitalne kompetencije pretvoriti u kompetitivnu prednost. To će biti izazov za postojeće igrače u industriji, posebno ako uzmemo u obzir nova pravila koja daju prednost digitalizaciji, kao što je Direktiva o platnim uslugama – PSD2. Svrha tih pravila je brisanje granica među nacionalnim tržištima i omogućavanje ulaska na tržište novim i digitalno kompetentnijim igračima.
Ovo je su neki od zaključaka Deloitteova istraživanja o zrelosti digitalnih bankarskih usluga u regiji EMEA u kojem su detaljno analizirane digitalne kompetencije i tržišne pozicije 238 banaka i 10 fintecha u 38 zemalja regije.
Digitalni predvodnici
Skupina od 136 tajnih kupaca u bankama obuhvaćenim istraživanjem otvarala je tekuće račune te ocjenjivala internetske bankovne usluge i mobilne bankovne kanale na temelju 826 funkcionalnosti. Istodobno je provedeno istraživanje među više od osam tisuća klijenata banaka u 38 zemalja regije EMEA, kako bi došli do preciznijeg uvida u želje i potrebe kupaca na pojedinim tržištima te kako bi, na temelju toga, usporedili jesu li funkcionalnosti koje banke nude u skladu s očekivanjima klijenata. Studija je popraćena procjenom mobilnog korisničkog iskustva klijenata na temelju upitnika o korisničkom iskustvu.
“Ovom metodologijom odijelili smo prave digitalne predvodnike od pametnih sljedbenika te banaka koje su trend primijenile (tzv. digital adopters) ili mu se kasno priključile (tzv. digital latecomers).
Digitalni predvodnici su banke koje:
- nude svojim klijentima širok izbor digitalnih funkcionalnosti,
- ispunjavaju želje klijenata na svojim tržištima te
- pružaju moderno i intuitivno mobilno korisničko iskustvo.
Prema navedenim kriterijima među digitalne predvodnike redom su se svrstale poljske, ruske, španjolske, švicarske i turske banke.
Pametne sljedbenike predvode češke banke, a slijede finske, francuske, norveške i južnoafričke banke.
Pozicija banaka u Hrvatskoj
Banke koje posluju u Hrvatskoj svrstale su se u najbrojniju kategoriju – banaka koje su digitalni trend primijenile (tzv. digital adopters). U istoj kategoriji su austrijske, belgijske i bugarske banke koje su rangirane ispred hrvatskih, a zatim kao slabije rangirane slijede danske, estonske, njemačke, mađarske, talijanske, litavske, luksemburške, nizozemske, katarske, rumunjske, srpske, slovačke, švedske i britanske banke.
Očekivano, hrvatske banke su u istoj grupi sa bankama-vlasnicama vodećih hrvatskih banaka iz Italije, Austrije i Mađarske.
U grupi koja kasni s prihvaćanjem digitalizacije su islandske, irske, izraelske, jordanske, kuvajtske, libanonske, latvijske, saudijske, slovenske te banke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Istraživanje je pokazalo da banke u Hrvatskoj, ako ih promatramo s aspekta digitalizacije, očekivanja klijenata najviše ispunjavaju kada je riječ o dostupnosti informacija o uslugama pojedine banke (50%) te u segmentu uključivanja novog klijenta (48%), pri čemu se misli na upute za korištenje usluga banke ili na intuitivnost platforme.
S druge strane,hrvatske banke u kontekstu digitalizacije želje klijenata uopće ne ispunjavaju kada je riječ o raskidu odnosa s bankom. No, to nije specifično za Hrvatsku – rezultati su slični u većini zemalja regije EMEA obuhvaćenih istraživanjem.
Istraživanje je također pokazalo da klijenti u Hrvatskoj, slično kao u Danskoj, Španjolskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Izraelu, preferiraju mobilno bankarstvo. S druge strane, internetsko bankarstvo je prvi izbor u Sloveniji, Srbiji, Švicarskoj, Rumunjskoj, Finskoj i Njemačkoj.
Mlaka reakcija na pritiske klijenata i konkurencije
Čimbenici iz okoline koji znatno utječu na zrelost digitalnog bankarstva su:
- želje klijenata – ako oni od svojih banaka očekuju digitalne i višekanalne funkcionalnosti, to postaje faktor konkurentnosti koji primorava banke da ispune očekivanja klijenata;
- pritisak tržišta – ako ostale banke na tržištu digitaliziraju svoje usluge i digitalizaciju upotrijebe kao konkurentsku prednost, tada ste prisiljeni ići u korak s konkurencijom.
“Ovi su čimbenici često međuovisni, ali ne uvijek. Banke u pojedinim zemljama pod značajnim su tržišnim pritiskom da razviju digitalne kompetencije brže nego što se mijenjanju očekivanja klijenata. One ulažu u buduću konkurentnost, jer vjeruju da će se želje klijenata prije ili kasnije promijeniti“, pojašnjava Rado Bekeš, menadžer u hrvatskom Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea.
Na brojnim tržištima banke još nisu reagirale ni na pritisak klijenata ni na pritisak konkurencije.
“Primijetili smo da se trenutačni digitalni predvodnici – banke, koje pametno ulažu u svoje digitalne kompetencije – tim kompetencijama lako služe za ulazak na strana tržišta te se ondje bore za tržišni udio s bankama koje su se digitalnom trendu kasno priključile (tzv. digital latecomers) i bankama koje su digitalni trend primijenile (tzv. digital adopters), koje nisu uspjele zadovoljiti potražnju klijenata za digitalnim uslugama“, tumači Bekeš.
Otvoreno bankarstvo i izvan bankovne usluge
Otvoreno bankarstvo i izvan bankarske usluge (Beyond Banking) u budućnosti će biti odlučujući čimbenik za definiranje novih digitalnih predvodnika
Većina banaka regije EMEA fokusira se na digitalizaciju – preobrazbu tradicionalnih bankovnih proizvoda i usluga u internetske i mobilne, pri čemu se trude održati status quo, stari svijet bankarstva na novim kanalima.
Banke su u tom slučaju pod pritiskom da uđu u novi svijet bankarstva, koji proizlazi iz regulatornih promjena (većinom se ovdje radi o PDS2) i konkurencije koju predstavlja fintech. Digitalni predvodnici detektirani istraživanjem ujedno su i lideri u segmentu otvorenog bankarstva i izvan bankovnih usluga.
Otvoreno bankarstvo je poslovni pristup utemeljen na platformi u kojoj su podaci, procesi i poslovne funkcionalnosti dostupni ekosustavu klijenata, developera, fin-tech startupova ili partnera. Izvanbankovne usluge također su vezane uz platformu, međutim, klijentima nude različite usluge putem integriranog i koherentnog sustava dobavljača usluga (npr. usluge mobilnosti, sigurnosti, dostave, sigurnosti doma itd.).
“Digitalni predvodnici sutrašnjice postat će one financijske institucije koje se najbolje pripreme za novi svijet otvorenog bankarstva i izvanbankovnih usluga; institucije koji se transformiraju u platforme za nuđenje različitih vlasničkih i usluga trećih strana.“, dodao je Bekeš.
Širenje tržišta ili obrana pozicije
Da bi se spremili za budućnost postojeći pružatelji bankovnih usluga, kao i fin-tech kompanije, morat će odgovoriti na dva pitanja:
-
- koju ulogu žele igrati uz obavljanje svojih tradicionalnih djelatnosti?
- Kakvu ulogu žele igrati u razvoju sustava otvorenog bankarstva i sustava izvan bankovnih usluga u post-PSD2 razdoblju?
“Kako bi odlučile o svom sljedećem koraku, banke bi trebale osvijestiti svoj trenutačni položaj. Njihova buduća tržišna pozicija ovisit će o tome hoće li svoje vrijeme i resurse iskoristiti za širenje tržišta ili obranu trenutačne pozicije i o tome jesu li donijeli ispravne strateške odluke“, zaključuje Bekeš.
