Otpisana potraživanja banaka priznavat će se kao porezni rashod

Izmjenama Zakona o porezu na dobit predlaže se da se kreditnim institucijama iznos otpisanih potraživanja prema nepovezanim fizičkim ili pravnim osobama u postupku restrukturiranja plasmana, uključujući pripadajuće kamate do trenutka otpisa, prizna kao porezni rashod

106
ukupni krediti stanovništvu

Ministarstvo financija u četvrtak je u javno savjetovanje uputilo četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme. Prilikom najava novog kruga porezne reforme najviše se govorilo o smanjenju stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto odnosno s 36 na 30 posto, te smanjenju stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.

Prijedlozi izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak, o porezu na dobit, o porezu na dodanu vrijednost te o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljeni na portalu e-savjetovanje otkrivaju još neke predložene izmjene.

Među njima je prijedlog izmjene Zakona o porezu na dobit kojim bi se kreditnim institucijama iznos otpisanih potraživanja u postupku restrukturiranja plasmana prizna kao porezni rashod. Prijedlog se odnosi na otpisane plasmane nepovezanim fizičkim ili pravnim osobama, uključujući pripadajuće kamate do trenutka otpisa.

Kreditne institucije morale bi dužniku i jamcu dostaviti pisanu izjavu o odricanju od prava naplate otpisanog iznosa potraživanja odnosno o prestanku njihove obveze, pri čemu “iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode odnosno primitke”.

Jedinstvena pravila za otpis nekvalitetnih potraživanja

Ministarstvo u obrazloženju navodi da se zbog posljedica pandemije očekuje da će građani i poduzetnici imati problema s otplatom kredita što će posredno kod banaka stvoriti potrebu za restrukturiranje kreditnih plasmana, uključujući otpis potraživanja. Predloženim izmjenama se za sve otpise loših plasmana od strane kreditnih banaka uvode jedinstvena pravila.

“Cilj ovoga prijedloga zakona je utjecati poreznim propisom na poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja. Primjena predložene odredbe Zakona na indirektan način daje poticaj građanima i poduzetnicima, stoga će primjena iste imati pozitivne financijske i društvene posljedice”, poručuju iz Ministarstva financija.

U ožujku ove godine zakonom je propisano isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima, a novim izmjenama Zakona o porezu na dobit zbog specifičnosti kreditnih plasmana propisuje se trajna mjera te otpisani iznosi kreditnog plasmana neće biti oporezivani ni nakon prestanka posebnih okolnosti.

U nedavno objavljenom istraživanju tvrtke Deloitte o utjecaju oandemije Covida-19 na bankarski sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi više od jedne trećine banaka (35%) izjavilo je da planira prodaju loših kreditnih plasmana stanovništvu u maksimalnom iznosu u kojem je to moguće. To bi se, navodi se u istraživanju, moglo objasniti upravo pogoršanjem strukture zajmova, ali i tome što su se u prethodnom razdoblju banke riješile većine nekvalitetnih korporativnih plasmana. No, petina ispitanika (21%) najavila je mogućnost prodaje pojedinačnih nekvalitetnih korporativnih plasmana.

Javno savjetovanje o predloženim izmjenama poreznih zakona traje do 15. listopada, a skraćenje roka iz Ministarstva financija obrazlažu činjenicom da bi se izmjenjeni zakoni počeli primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine “kako bi se u što kraćem roku počelo primjenjivati porezno rasterećenje za poduzetnike i građane”.