Bruto financijska imovina širom svijeta porasla je u 2019. za 9,7 posto. To je najjači rast od 2005. godine. Porast je jednostavno zapanjujući s obzirom na činjenicu da su 2019. obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija, navodi se u jedanaestom izdanju “Izvješća o globalnom bogatstvu” koje je objavio Allianz. Izvješće analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja
Središnje banke promijenile su smjer i započele sveobuhvatno ublažavanje monetarne politike, burze su se odvojile od temelja i narasle za 25 posto, pri čemu je porasla i financijska imovina: kategorija imovine vrijednosnih papira narasla je u 2019. za 13,7 posto, što je najbrži rast zabilježen u 21. stoljeću.
Stope rasta drugih dviju glavnih kategorija imovine bile su niže, ali i dalje impresivne: osiguranje i mirovine porasle su za 8,1 posto, što je uglavnom odraz rasta odnosne imovine, dok su bankovni depoziti narasli za 6,4 posto.
Već treću godinu zaredom tržišta u nastajanju nisu mogla nadmašiti mnogo bogatije susjede
Svi razredi imovine zapravo bilježe rast znatno iznad svojih dugoročnih prosjeka od velike financijske krize (engl. Great Financial Crisis, GFC).
Najbrže rastu najbogatije regije
Još je jedna stvar po kojoj je 2019. posebna. Godinama su tablicom regionalnog rasta dominirala su Tržišta u nastajanju. To se u 2019. promijenilo. Regije koje su rasle najbrže su one najbogatije: bruto financijska imovina domaćinstava u Sjvernoj Americi i Oceaniji narasla je za rekordnih 11,9 posto. Posljedica je da, već treću godinu zaredom, tržišta u nastajanju nisu mogla nadmašiti mnogo bogatije susjede. Više ih se nije moglo sustići.
Ista se priča ponavlja u 2020. godini, samo u ekstremnijoj verziji. S obzirom na to da je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala najdublju globalnu recesiju u posljednjih stotinu godina, središnje banke i fiskalne vlasti diljem svijeta lansirale su dosad neviđene monetarne i financijske “bazuke”, s namjerom da zaštite kućanstva i njihovu financijsku imovinu od posljedica svijeta okrenutog naglavce.
U Allianzu procjenjuju da su privatna kućanstva uspjela nadoknaditi svoje gubitke u prvom tromjesečju i da su do kraja drugog tromjesečja ove godine zabilježila blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 posto, dok su bankovni depoziti, potaknuti izdašnim programima javne financijske potpore i preventivnom štednjom, povećani za nevjerojatnih 7 posto. Izgledno je da će financijska imovina privatnih kućanstava u 2020., godini pandemije, porasti.
“Monetarna je politika zasad spasila situaciju”, izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. “Ali ne smijemo se zavaravati. Nulte i negativne kamatne stope slatki su otrov. Ugrožavaju akumulaciju bogatstva i pogoršavaju društvenu nejednakost jer vlasnici imovine mogu ostvariti neočekivanu dobit. Takav sustav nije održiv. Spasiti trenutačnu situaciju nije isto što i ostvariti dugoročne dobitke. Za to su nam potrebne strukturne reforme nakon bolesti COVID-19 kako bismo postavili temelje za uključiviji rast.”
Jaz između bogatih i siromašnih sve dublji
Jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno se povećao. U 2000. neto financijska imovina po stanovniku bila je u prosjeku 87 puta veća u Razvijenim gospodarstvima nego Tržištima u nastajanju, dok je do 2016. taj omjer pao na 19. Od tada se ponovno povećao i iznosi 22 (2019.). Taj ponovni rast nejednakosti široko je rasprostranjen: broj pripadnika srednje klase po globalnom bogatstvu po prvi se put znatno smanjio – s nešto više od milijardu ljudi 2018. na nešto manje od 800 milijuna ljudi 2019. godine.
Međutim, s obzirom na razvoj događaja od početka stoljeća, uspon Tržišta u nastajanju i dalje je impresivan. Prilagođeno za rast stanovništva, srednja klasa po globalnom bogatstvu porasla je za gotovo 50 posto, viša klasa za 30 posto, dok se niža klasa smanjila za gotovo 10 posto.
Unatoč napretku, svijet je i dalje veoma nejednako mjesto. Najbogatijih 10 posto u svijetu – 52 milijuna ljudi u zemljama obuhvaćenim istraživanjem s prosječnom neto financijskom imovinom od 240.000 eura – zajedno posjeduju oko 84 posto ukupne neto financijske imovine u 2019. godini.
Najbogatijih jeda posto među njima – oni s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna eura – posjeduju gotovo 44 posto ukupne neto financijske imovine. Razvoj situacije od početka tisućljeća zapanjujući je: dok je udio najbogatijeg decila pao za sedam postotnih bodova, udio najbogatijeg postotka povećao se za tri postotna boda. Čini se da se superbogati zaista sve više udaljavaju od ostatka društva.
“Zabrinjava činjenica da se jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno počeo povećavati čak i prije nego što je svijet pogodila pandemija bolesti COVID-19“, komentirala je Patricia Pelayo Romero, jedna od autorica izvješća. “Pandemija će vrlo vjerojatno još više povećati nejednakost i kao takva predstavlja prepreku ne samo globalizaciji, već i dostupnosti obrazovanja i zdravstvenih usluga, posebno u zemljama s niskim prihodima. Ako se sve više i više gospodarstava okreće prema sebi, svijet u cjelini bit će siromašnije mjesto.”
