Podrška uvođenju eura pala na 40 posto

Rastući populizam, usporavanje gospodarskog rasta i posljedično pad životnog standarda te jaka kuna potiču negativan stav prema euru, smatra glavni ekonomist OTP banke Zdeslav Šantić

u 10:19 Zadnja izmjena: 27.12.2018 u 13:46
135
podrška uvođenju eura

Posljednje istraživanje Eurobarometra provedeno u studenom pokazalo je da je podrška uvođenju eura u Hrvatskoj pala na 40 posto. U prethodnom istraživanju, provedenom u ožujku ove godine, uvođenje eura podržalo je 46 posto ispitanika.

Promatra li se duže razdoblje, podrška uvođenju eura od 2015. do danas pala je s 56 na 40 posto.

U prethodnim istraživanjima građani su najviše bili zabrinuti zbog inflacije i kredita s valutnom klauzulom. HNB na to odgovara tvrdnjom da će cijene u godini uvođenja eura minimalno porasti, za 0,02 posto, a krediti će s konvertirati u eure po utvrđenom tečaju. Uvođenjem eura ukinule bi se oak tečajni rizici te transakcijski troškovi, piše Jutarnji list.

No, čini se da to, barem prema istraživanju Eurobarometra, nije dovoljno uvjerljivo da većina hrvatskih građana podrži uvođenje eura.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nije zabrinut zbog rezultata Eurobarometrova istraživanja. Smatra kako odgovori na pitanje Eurobarometra, koje glasi “Jeste li za ili protiv Europske ekonomske i monetarne unije jednom valutom, eurom?”, ne pokazuju pravi stav hrvatskih građana prema uvođenju jedinstvene europske valute.

Guverner se poziva na internu anketu HNB-a provedenu u rujnu, s precizno definiranim pitanjem, u kojem je uvođenje eura podržalo 58 posto ispitanika.

No, istraživanje Eurobarometra nije jedino istraživanje u kojem je većina građana iskazala negativan stav prema uvođenju eura. Jutarnji podsjeća na anketu koju je prije godinu dana proveo portal MojPosao u kojoj se 74 posto ispitanika izjasnilo bi uvođenje eura 2020. bilo loša odluka.

Usporeni gospodarski rast i jaka kuna protiv eura

Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta slabljenje podrške uvođenju eura tumači otporom i strahom građana koji se javlja automatski zato što je uvođenje eura postao projekt Vlade koja ga komunicira zajedno s HNB-om.

U baltičkim zemljama prije uvođenja eura zabilježen je sličan trend: potpora uvođenju eura pala je na samo 30 posto, ali šest mjeseci prije uvođenja, kada je postalo jasno da će se to doista dogoditi, potpora je snažno porasla, rekao je neimenovani Vladin dužnosnik, prenosi Jutarnji list.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, stvari vidi malo drugačije. “Moramo imati u vidu rastući populizam u Europi, kao i u Hrvatskoj. Osim toga, Hrvatska posljednjih godina zaostaje kada je riječ o gospodarskom rastu odnosno standardu građana. To se percipira tako da koristi od ulaska u EU nisu baš velike, a time pada i podrška eurozoni.” Treći razlog je, dodaje, da kuna jača već četvrtu godinu, što također utječe na odnos građana prema euru. Kada bi kuna gubila vrijednost, podrška euru bila bi veća.

Jačanje kune nameće pitanje tečaja po kojem će se provesti konverzija prilikom ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM2). To se očekuje otprilike godinu dana nakon što HNB pošalje Europskoj središnjoj banci pismo namjere. Guverner Vujčić nedavno je najavio da će to učiniti “uskoro”, a procjene su da to znači do svibnja.