Ministar financija Zdravko Marić na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice govorio je o nastavku porezne reforme. Uz ostalo predviđene su niže stope PDV-a od 13 posto za svježe meso, ribu, voće i povrće. Niža stopa plaćat će se i za pelene.
Izmjene poreznih zakona koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine nastavak su porezne reforme započete 2016. godine, kaže ministar Marić. Najizdašniji i najzatupljeniji u državnom proračunu je prihod od PDV-a. Ove godine on iznosi gotovo 50 milijardi kuna. PDV plaćamo svi, bez obzira na visinu plaće. Jedan od ciljeva reforme je smanjiti regresivni učinak PDV, ističe ministar financija.
Nakon što je smanjen PDV na isporuku električne energije i odvoz smeća, sada idemo na kategoriju svježeg mesa i ribe te voća i povrća, rekao je Marić. Smanjuje se i PDV na pelene za djecu. „Zajedno s onim dijelom stanovanja koje sam spomenuo, dolazimo do gotovo dvije trećine mjesečne potrošnje prosječne hrvatske obitelji s najnižim dohocima.“
Zahvaljujući ovim mjerama, godišnji raspoloživi dohodak prosječne hrvatske obitelji povećao bi se za 872 kune. Toliko bi, naime, manje plaćala za navedene namirnice.
Marić je podsjetio da Vlada nema mehanizme kojima bi prisilila trgovce da smanje cijene namirnica na koje će se obračunavati manja stopa PDV-a, ali vjeruje da će svi, zbog konkurentnosti, smanjiti cijene.
Poslodavcima porezno rasterećenje od sto milijuna kuna
Što se tiče doprinosa na plaću, Vlada predlaže da se doprinosi za ozljede na radu (0,5%) i zapošljavanje (1,7%) ukinu No, jedan dio oslobođenih sredstava, „za prvu ruku i u prvom koraku“, transferirao bi se prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, odnosno zdravstvenom sustavu.
Stopa doprinosa za zdravstvo povećala bi se s 15,5 na 16,5 posto. Poslodavcima ni to donijelo smanjenje troška sa 17,2 posto na 16,5 posto, što se procjenjuje na oko 100 milijuna kuna. Za zdravstveni sustav povećanje doprinosa za jedan postotni bod donosi 1,35 milijardi kuna više, objasnio je ministar Marić. „Naravno, netko mora podnijeti taj teret, a to je državni proračun.“
Kada je riječ o porezu na dohodak, Marić podsjeća da je više od polovice obveznika poreza na dohodak nije u škarama s obzirom na dohotke koje ostvaruju nakon što se odbiju neoporezivi dio dohotka od 3800 kuna i olakšice za uzdržavane članove i djecu.
Prema prijedlogu porezno rasterećenje ide u smjeru širenja razreda za koje se primjenjuju porezne stope od 24 posto i 36 posto. Mjesečna porezna osnovica za obračun porezne stope od 36 posto podigla bi se sa 17.500 na 30.000 kuna.
Ovim promjenama ciljamo prema viskoobrazovanim kadrovima, prema ICT-u, medicini, farmaciji, rekao je Marić.
Izmjene općeg poreznog zakona
Predlažu se i izmjene u općem poreznom zakonu. Vlada namjerava uvesti reda u klađenje i igre na sreću. Naime, međunarodne internetske kladionice trenutno ne podliježu nikakvom oporezivanju i tako predstavljaju nelojalnu konkurenciju domaćim kladionicama.
Novine se predviđaju i kod paušalnog oporezivana malih iznajmljivača u turizmu. Sadašnji porezni obračun uveden je 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. “No, okolnosti su se bitno promijenile’, rekao je Marić, najavljujući da bi se zakonom sada definirale najniže i najviše granice za paušalno oporezivanje dok bi se sam iznos prepustio lokalnim jedinicama.
Marić podsjeća da je dosadašnje porezno rasterećenje iznosi 3,6 milijardi kuna, a ovo dodatno rasterećenje donijelo bi još 2,7 milijardi kuna.
Ministar Marić najavio je da će porezne izmjene prvo ići u procjenu, a sredinom kolovoza bi paket zakona trebao ići u javnu raspravu koja će trajati dva do tri tjedna. U Vladinoj proceduri trebali bi biti u drugoj polovici rujna. Slijede dva saborska čitanja, a na snagu bi izmjene poreznih zakona stupile 1. siječnja 2019. godine.
