Hoće li mladi roditelji u poreznoj reformi proći slabije od svojih vršnjaka bez djece

Mladi roditelj koji živi u Zagrebu i ima bruto plaću od 8500 kuna ukidanjem poreza na dohodak za mlađe od 26 godina trebao bi dobiti gotovo 6000 kuna manje od svog vršnjaka i sugrađanina s istom brutom plaćom koji nema djece

u 8:52 Zadnja izmjena: 31.07.2019 u 15:53
213
mladi roditelji

Ministar financija Zdravko Marić je ukidanje poreza na dohodak za mlađe od 26 godina te smanjenje porezne stopa za osobe u dobi od 16 do 30 godina nazvao “gospodarskim, socijalnim i demografskim mjerama”. No, u reformi bi mladi roditelji mogli proći lošije od svojih vršnjaka bez djece. Zbog aktualnog većeg osobnog odbitka učinak ukidanja odnosno smanjenja poreza na dohodak kod njih će biti slabiji.

Jutarnji list izračunao je da bi mjere “porezne reforme” koje je predložila Vlada mogle zaposlenima donijeti povećanje godišnjeg neto prihoda za 8500 kuna. Računica je vrlo jednostavna i vrijedi u slučaju da poslodavac radniku isplati maksimalnih neoporezivih 5000 kuna naknade za smještaj i prehranu, 2500 kuna naknade za podmirivanje troškova korištenja ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva turizma, 600 kuna za smještaj djeteta u vrtiću te 400 kuna za dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje.

Idealan izračun

Kada se spomenutim naknadama pribroji povećanje na temelju ukinutog poreza na dohodak od 850 kuna mjesečno za bruto plaću od 8500 kuna, mladi radnik mogao bi godišnje dobiti gotovo 19 tisuća kuna više – 8500 kuna na temelju naknada I 10.200 kuna na temelju ukidanja poreza na dohodak. No, riječ o izračunu koji podrazumijeva idealne, mogli bismo reći “laboratorijske” uvjete.

>>Porezna reforma 4.0: Zdravstveni porez i porezno rasterećenje mladih

Izračun Jutarnjeg o dodatnom prihodu zbog nulte stope poreza na dohodak vrijedi isključivo za mlade koji žive u Zagrebu i nemaju djece. Za sve ostale učinak “porezne reforme” će biti slabiji.

Osim toga, izračun ukupnog godišnjeg učinka koji uključuje neoporezive naknade i ukidanje poreza na dohodak ima jednu grešku: uračunat je dodatak za vrtić, a nije uzet u obzir dosadašnji porezni odbitak za dijete. Stoga ukupni iznos u navedenom izračunu treba umanjiti za 600 kuna (trošak vrtića), pa bi ukupni maksimalni učinak porezne reforme na osobu mlađu od 26 godina koja plaća prirez u Zagrebu i nema djece bio nešto manji, oko 18.000 kuna godišnje.

Vaučeri za turističku potrošnju izvan sezone

Prilikom razmatranja financijskog učinka novih mjera treba također uzeti u obzir da je  upitno koliko će tvrtki moći isplatiti puni iznos naknada za smještaj i topli obrok od 5000 kuna, plus primanja koja su lani oslobođena poreza poput božićnica, uskrsnica, jubilarnih nagrada i sličnih primanja. To, dakle, ne mora biti pitanje volje, nego financijskih mogućnosti poslodavca.

Drugo, treba uzeti u obzir da će naknadu za podmirivanje troškova korištenja ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika regulirati Ministarstvo turizma i da će se vjerojatno isplaćivati u obliku vaučera. Tako je barem najavio ministar financija – rekao je kako će Ministarstvo turizma odrediti hoće li poslodavac radniku davati vaučer za plaćanje takvih troškova koji će biti oslobođeni plaćanja poreza. Riječ je, u stvari, o CRO kartici kojom bi poduzeća poticala zaposlenike da koriste odmore u pred i post sezoni. To je ideja aktualnog ministra turizma Garija Cappellija koji je vaučere odnosno karticu najavio još za 2017. godinu.

Veći prirez – veći učinak ukidanja poreza na dohodak

Prilikom predstavljanja mjera ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je među zaposlenima u Hrvatskoj oko 380 tisuća osoba u dobi do 30 godina, a mjera ukidanja poreza na dohodak za osobe do 25 godina starosti te smanjivanja porezne stope za one u dobi od 26 do 30 godine trebala bi u većoj ili manjoj mjeri obuhvatiti 250 tisuća osoba. Koliko je među njima roditelja, ne znamo.

Pa kako te mjere izgledaju u brojkama? Računica pokazuje da bi osobe mlađe od 25 godina koje žive u Zagrebu, nemaju djece i imaju bruto mjesečnu plaću od 8500 kuna trebale dobiti mjesečno 849,60 kuna više, odnosno oko 10.200 kuna više na godišnjoj razini.

No, ako žive u Rijeci ili Splitu, gdje je prirez 15 posto, povećanje zbog ukidanja poreza na dohodak iznosit će 828 kuna mjesečno odnosno 9936 kuna na godišnjoj razini. U Bjelovaru prirez iznosi 9 posto pa će mjesečna razlika iznositi 784,80 kuna, a godišnja 9417,60 kuna.

Najslabije će proći mladi koji žive na području općina ili gradova poput Svete Nedjelje u Zagrebačkoj županiji koja uopće nema prirez. Za njih će vjerojatno povećanje mjesečnih prihoda za bruto plaću od 8500 kuna iznositi samo 720 kuna. Na godišnjoj razini to je 8640 kuna ili 1555,20 kuna manje od povećanja za njihove vršnjake s jednakom brutom plaćom koji žive u Zagrebu. Naravno, svi izračuni temelje se na pretpostavci da će im bruto plaće ostati iste.

Izračun za medijalnu plaću

Dobro je također podsjetiti da je prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (objavljenim u srpnju) medijalna neto plaća za svibanj 2019. iznosila 5.590 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.302 kune. To znači da je u svibnju pola zaposlenih primilo neto odnosno bruto plaću manju od tog iznosa.

Osobi mlađoj od 26 godina bez djece koja živi u Zagrebu i ima bruto plaću od 7302 kune ukidanje poreza na dohodak donijet će mjesečno 578,18 kuna više. Na godišnjoj razini povećanje iznosi 6938,16 kuna.

Učinak na plaće u ICT sektoru

Analiza ICT udruge HUP-a iz prošle godine pokazala je da prosječna neto plaća sistem administratora iznosi 6800 kuna, programera 7700, a projektnog menadžera 10.650 kuna. Ako živi u Zagrebu i nema djece, sistem administrator koji iduće godine još neće navršiti 26 godina mogao bi mjesečno dobiti 1185 kuna više, a programer čak 1540 kuna. Naravno, ovaj izračun se temelji na prosječnim neto plaćama.

Koliko ima projektnih menadžera u IT-ju mlađih od 26 godina možemo nagađati. Vjerojatno ih ima, ali ne previše. Možemo pretpostaviti također da ih je nešto više u dobi od 26 do 30 godina. Ako kao temelj za izračun uzmemo spomenutu prosječnu neto plaću od 10.650 kuna, za projektnog menadžera mlađeg od 26 godine koji nema djece I živi u Zagrebu mjesečno povećanje bi iznosilo respektabilnih 2706,37 kuna, što je iznos koji premašuje prosječnu starosnu mirovinu za lipanj koja je prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinski osiguranje iznosila 2646,59 kuna. Za projektne menadžere u dobi od 26 do 30 godina povećanje bi trebalo biti upola manje, oko 1350 kuna mjesečno.

Učinak ukidanja poreza na dohodak na mlade roditelje

Na kraju pogledajmo kako će predložene mjere o ukidanju i smanjivanju porezne stope osjetiti mladi roditelji. Ako su oboje mlađi od 26 godina, barem na jednog od njih će mjere imati puni učinak. No, roditelj koji preuzme poreznu olakšicu za dijete, a mlađi je od 25 godina, živi u Zagrebu i ima bruto plaću od 8500 kuna, dobit će mjesečno povećanje od 354 kune, odnosno godišnje 4248 kuna. To je gotovo 6000 kuna manje od njegova vršnjaka i sugrađanina s istom plaćom koji nije roditelj. Ako živi u Svetoj Nedjelji, povećanje će iznositi samo 300 kuna mjesečno, odnosno 3600 kuna godišnje. To je otprilike 5100 kuna manje od vršnjaka koji živi u istoj općini i ima jednaku  bruto plaću, ali nema djecu.

Za roditelja mlađeg od 26 godina koji živi u Zagrebu i čija je bruto plaća jednaka medijalnoj (7302 kn), mjesečno povećanje će iznositi 82,58 kuna ili gotovo tisuću kuna (990,96 kn) na godišnjoj razini. Ako pak ne živi u Zagrebu, nego u Svetoj Nedjelji, povećanje će iznositi 69,98 kuna mjesečno ili (ne)punih 840 kuna godišnje.

U većini gradova roditelji za vrtić plaćaju 500 do 700 kuna

Svim roditeljima djece predškolske dobi, pa i onima mlađim od 31 godine, bit će lakše ako im poslodavci budu sufinancirali troškove smještaje djece u vrtiće. Medijalna vrijednost te naknade mogla bi iznositi oko 600 kuna kako pretpostavlja izračun Jutarnjeg, s obzirom na to da prema istraživanju portala gradonačelnik.hr koje je objavljeno početkom godine trošak vrtića za roditelje u većini hrvatskih gradova – u 90 od 124 grada obuhvaćena istraživanjem – iznosi između 500 i 700 kuna.

U samo četiri grada – Umagu, Belišću, Vrlici i Obrovcu – osiguran je besplatan smještaj u dječje vrtiće. U Komiži roditelji moraju nadoplatiti 270 kuna, a u Čabru, Ninu i Otočcu 300 kuna. U još deset gradova – Sinju, Orahovici, Kutjevu, Starom Gradu, Visu, Slatini, Ivanić Gradu, Splitu, Vukovaru i Belom Manastiru – nadoplata je manja od 500 kuna, a u 16 gradova je veća od 700 kuna.

Ako više djece iz iste obitelji istovremeno pohađa vrtić, naknade za drugo I treće dijete u većini gradova snižavaju se i do 50 posto, a 61 grad omogućio je besplatan smještaj za treće dijete.

Spomenimo i to da su tržišne cijene smještaja djeteta u vrtićima, bez sufinanciranja gradova, u vrijeme kada je provedeno istraživanje iznosile između 800 I 3500 kuna.

Cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja kreću se pak od 45 kuna mjesečno na više. Cijene godišnjih polica dodatnog zdravstvenog osiguranja uglavnom rastu s dobi osiguranika, a kreću se od otprilike 800 kuna na više.