Ni nakon cjelonoćnih pregovora koji su prekinuti nešto prije 6 sati u Bruxellesu nije postignut dogovor o višegodišnjem proračunu Europske unije i paketu pomoći državama članicama pogođenima korona krizom. Dva paketa ukupno iznose oko 1800 milijardi eura. Najviše je prijepora oko iznosa nepovratnih sredstava iz instrumenata Europske unije sljedeće generacije.
Prema diplomatskim izvorima takozvana Štedljiva četvorka – Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija – traže da se instrument smanji na 700 milijardi eura te da se pola dodijeljuje kroz zajmove i nepovratna sredstva.
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća koji je sazvao sastanak i koji se predstavlja kao posrednik i predlagač između predsjednika država i Vlada ove pregovore nazvao je “nemogućom misijom koja se može ostvariti”.
Njemačka kancelarka i predsjedateljica Vijeća Europske unije Angela Merkel u nedjelju je došla u zgradu Europskog vijeća i izjavila da su pred njima teški pregovori jer nakon dva dana pregovora još su uvijek sporni iznos novca, upravljanje trošenjem novca i vladavina prava. “Postoji puno dobre volje, ali i puno različitih stajališta tako da je danas možda nećemo doći do rezultata.”
Otprilike pola sata prije ponoći objavljeno je da počinje stanka koja će trajati 45 minuta, a za to vrijeme će predsjednik Europskog vijeća ponovno razgovarati s nekim od čelnika država i vlada. Tih 45 minuta pretvorilo se u više od šest sati. U 5.45 sati objavljeno je da počinje plenarana sjednica, ali samo sedam minuta kasnije plenarana sjednica je prekinuta. Pregovori će se nastaviti s novim prijedlogom Charlesa Michela u 14 sati, da bi samo minutu kasnije stigla obavijest da će se pregovori nastaviti u 16 sati.
Velika većina čelnika država i vlada napustila je zgradu Europskog vijeća bez izjava.
Nizozemski predsjednik Vlade Mark Rute, kojeg mnogi poput talijanskog predsjednika Vlade Conte i mađarskog predsjednika Vlade Orbana smatraju “krivce” za dosadašnje neuspješne pregovore, rekao je kako pregovori kreću “u pravom smejru, ali smo bili na rubu prekida pregovora”.
Prema neslužbenim informacijama pregovori će se nastaviti oko kompromisnog prijedloga prema kojem bi umjesto 500 milijardi eura bespovratnih sredstava na raspolaganju bilo 390 milijardi eura. Da bi se došlo do 750 milijardi eura ukupnog fonda za oporavak iznos od 250 milijardi eura povoljnih kredita povećao bi se na 360 milijardi eura, rekao je u emisiji Umreži prvog HRT-ov dopsinik iz Bruxellesa Tihomir Vinković.
“Intenzivni su razgovori između njih na jednoj strani i nas na drugoj. Našoj grupi pridružila se i Finska, što nam daje dodatnu težinu i jača pregovarački položaj. U svakom slučaju sam optimist, jer gdje ima volje, ima i mogućnosti za pronalaženje rješenja”, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz.
“Mislim da je dobar kompromis moguć, ali ponavljam: kompromis ne smije biti iznad naše glavne zadaće jer se nalazimo pred dubokom krizom koja je i znastvena i ekonomska i društvena. Zato trebamo jedinstvo Europe”, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“Što se tiče Hrvatske, zalažemo se i dalje da u idućih sedam godina imamo daleko više sredstava nego što je to bilo u ranijem višegodišnjem financijskom okviru i da ona budu na korist i za ravnomjerniji regionalni razvoj i za poljoprivredu, a isto tako i za onaj dio koji nazivamo modernizacija proračuna, a to je digitalno društvo, Zeleni plan, Zelena ekonomija, mala i srednja poduzeća i najvažnije očuvanje radnih mjesta”, rekao je pak predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
