Ubrzanje potrošačkih trendova i ponašanja koja su postojala i prije izbijanja COVID-19 učinilo je još jedan korak naprijed, a potaknut će kompanije koje imaju kontakt s potrošačima i trgovce na ponovno kreiranje svog načina poslovanja, navodi se u novom izvješću PwC-a.
Nalazi iz dvaju istraživanja obavljenih prije i poslije pandemije COVID-19 i objavljenih u PwC-ovom jedanaestom uzastopnom globalnom istraživanju o mišljenju potrošača usredotočeni su na navike i ponašanje urbanog potrošača te na to kako nas je globalni poremećaj prisilio na ubrzanje digitalnijeg načina života. Milijarde ljudi širom svijeta žive u gradovima, a ta koncentracija stvorila je novu eru u globalnoj potrošnji. Gradovi su središta u kojima se odvija ekonomska aktivnost.
Rezultati ankete otkrivaju da su pandemija i sljedeće mjere socijalnog distanciranja koje su usvojene dovele do temeljnih promjena u načinu na koji potrošači rade, jedu, komuniciraju i vode računa o svom zdravlju.
Potrošači su prilagodili način kupovine
Mjere socijalne distanciranja koje se primjenjuju zbog koronavirusa utjecale su na potrošače u svim aspektima života, uključujući i kako kupuju namirnice. Iako potrošači najčešće odlučuju kupovati namirnice u prodavaonicama, njih više od trećine (35%) sada hranu kupuje putem interneta, a 86 posto onih koji kupuju putem interneta planiraju to nastaviti nakon uklanjanja mjera socijalnog distanciranja.
Prije pandemije kupovina neprehrambenih proizvoda u fizičkim prodavaonicama bila je dominantna u usporedbi s internetskom kupovinom, a 47 posto potrošača izjavilo je da kupuju svaki dan ili tjedan u fizičkim trgovinama u usporedbi s kupovinom putem mobilnih telefona (30%), računala (28%) i inteligentnih glasovnih asistenata (15%). Od tada je kupovina neprehrambenih proizvoda na mreži znatno povećana (mobilni telefon 45%; računalo 41%; tablet 33%), a trend je posebno izražen u Kini i na Bliskom Istoku, gdje je 60 posto odnosno 58 posto ispitanika u svakoj od zemalja reklo da su počeli više kupovati sa svojih mobilnih telefona.
Povezanost zajednice i brige o sebi
Pedeset devet posto milenijalaca i 57 posto ljudi koji imaju djecu stavlja veći fokus na svoju dobrobit od ostalih skupina. Usredotočenost na brigu o sebi se povećala, s tim da se 51 posto urbanih potrošača slaže ili jako slaže da su više usredotočeni na brigu o svom mentalnom zdravlju i dobrobiti, fizičkom zdravlju i prehrani kao rezultat COVID-19.
Stanovnici gradova anketirani nakon izbijanja smatraju sigurnost i zdravstvo jednako važnim za njihovu kvalitetu života kao i izglede za zapošljavanje, što je reklo 49 posto i 45 posto ispitanika za svaki od tih čimbenika, u odnosu na 45 posto za zaposlenje.
Potrošači i održivost
Istraživanje je pokazalo jasnu povezanost održivosti i osjećaja građanske dužnosti. Na primjer, u rezultatima anketa prije pandemije, 45 posto globalnih ispitanika kaže kako izbjegavaju upotrebu plastike kad god je to moguće, 43 posto očekuje odgovornost tvrtki za svoj utjecaj na okoliš, a 41 posto očekuje eliminiranje plastičnih vrećica i ambalaže za voće i povrće. Na pitanje tko je najviše odgovoran za poticanje održivog ponašanja u njihovu gradu, 20 posto odabralo je “ja kao potrošač”, a 15 posto je odabralo “proizvođač ili prerađivač”. Na upit koliko su spremni na razmjenu podataka, 49 posto potrošača odgovorilo je da su voljni dijeliti svoje podatke ako će to pomoći da njihov grad bude bolji.
“Iako su određeni trendovi u porastu već duže vrijeme, naše istraživanje pokazuje više izraženu želju potrošača za transparentnošću, održivošću i praktičnošću zbog pandemije. Tvrtke koje će imati najveću korist su one koje su uspostavile povjerenje s potrošačem, uložile u glatko i nesmetano cjelokupno korisničko iskustvo kupnje te stavile zdravlje i sigurnosti potrošača kao svoj prioritet”, rekao je Steve Barr, globalni voditelj usluga na tržištu potrošnje iz PwC-u SAD.
Pored toga, Oz Ozturk, globalni voditelj usluga poslovnog savjetovanja za tržišta potrošnje iz PwC-a UK, rekao je: “U 11 godina anketiranja potrošača širom svijeta, nikada nismo dokumentirali jasnu konvergenciju tema koje se tiču transparentnosti, održivost i društvene svijesti. U tako ključnom trenutku, potreba uspostave povjerenja prema potencijalnim klijentima u tvrtkama koje su okrenute potrošačima ne može biti jasnija”.
