S povećanjem kamatnih stopa na depozite nastavljen je i rast nacionalne referentne stope (NRS), najzastupljenijeg indeksa u ugovorima o potrošačkim kreditima, piše Jutarnji list. NRS služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela kamatne stope za ugovore o kreditiranju koji su ugovoreni prije uvođenja eura. Za kredite koji su ugovoreni nakon uvođenja eura, referentna stopa je uglavnom Euribor. Od svih stambenih i gotovinskih kredita odobrenih kućanstvima, 37,86 posto ih je vezano uz NRS.
Šestomjesečni eurski NRS1 u trećem tromjesečju iznosio je 0,09 posto, što predstavlja rast od 0,01 postotnog poena u odnosu na prethodno tromjesečje, objavila je Hrvatska narodna banka. Najmanju vrijednost šestomjesečna eurska nacionalna referentna stopa imala je na kraju prošle godine, kada je iznosila 0,05 posto. Jednogodišnja eurska nacionalna referentna stopa porasla je pak s 0,07 na 0,08 posto, “što odražava razdoblje rasta kamatnih troškova banaka koje traje od trećeg tromjesečja 2022. godina”.
Snažnije nego u prethodnim kvartalima porasle su i ostale vrijednosti eurskih nacionalnih referentnih stope dok su dolarski indeksi rasli nešto umjerenije.
Prema ranije objavljenim izračunima, rast kamatne stope za jedan postotni bod kod medijalnog kredita znači povećanje rate kredita za oko četiri posto. Klijenti banaka koji su imali kredite vezane uz NRS do sada su bili gotovo pošteđeni rasta mjesečnih anuiteta, ali nakon što su banke u četvrtom tromjesečju počele podizati kamatne stope na depozite, snažniji rast NRS-a može se očekivati prilikom sljedećeg izračuna, u 2024. godini.
Prema podacima HNB-a kamatne stope na prvi put ugovorene stambene kredite u odnosu na razdoblje prije početka pooštravanja monetarne politike Europske središnje banke porasle za 1,18 postotnih bodova, a za prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite za 0,67 postotnih bodova, piše Marina Klepo.
