Snažan rast stambenog kreditiranja

Stambeni krediti koji čine 46,4 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva dosegnuli su 63,5 mlrd kuna te su bili za 1,3 mlrd kuna viši u odnosu na kraj 2020. Na godišnjoj razini stopa rasta ubrzala je na 9,7 posto

28
stambeni krediti
[Image by WikimediaImages from Pixabay]

Uz mjesečnu stopu rasta od 0,3 posto ukupni krediti stanovništvu krajem veljače dosegnuli su 136,9 milijardi kuna. Navedeni iznos je za 2,58 milijardi kuna veći nego krajem veljače prethodne godine. Godišnja nominalna stopa rasta iznosila je 1,9 posto te je najniža u posljednje tri godine. Udio kunskih u ukupnim kreditima krajem veljače iznosio je 54,7 posto. Na rast nominalnog iznosa kredita tako su utjecala i tečajna kretanja odnosno nešto viša razina srednjeg tečaja EUR/HRK i na godišnjoj i na mjesečnoj razini (1,7% odnosno 0,3%), navode analitičari RBA.

U odnosu na kraj prosinca 2020. ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva porasla su 0,5 posto ili 705 milijuna kuna. Gotovo u cijelosti posljedica je to porasta nominalne vrijednosti stambenih kredita kod kojih se još uvijek vidi učinak provedbe programa subvencioniranja.

Stambeni krediti koji čine 46,4 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva dosegnuli su 63,5 milijardi kuna te su bili za 1,3 milijarde kuna viši u odnosu na kraj 2020. Na godišnjoj razini stopa rasta ubrzala je na 9,7 posto i najviša je u promatranoj seriji podataka dostupnih od 2010. godine.

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti, unatoč blagom mjesečnom rastu od (0,2%) s iznosom od 52,1 milijarde kuna niži su u usporedbi s krajem prošle godine (-0,2%) te za 1,55 milijardi kuna ili 2,9 posto u odnosu na isti mjesec 2020. Tako je i četvrti mjesec za redom nastavljeno godišnje smanjenje gotovinskih nenamjenskih kredita.

U ovoj godini očekujemo nastavak rasta kredita sektoru stanovništva koji će kao i u 2020. biti podržani nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine. Pri tome, razorni potres u Banovini imati će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija.

S očekivanim popuštanjem epidemioloških mjera i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali ona će u 2021. zasigurno biti znatno skromnije od dvoznamenkastih kakve smo bilježili od sredine 2018. do početka pandemije.