Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita i uputila ga je u Sabor po hitnom postupku, uz jedno čitanje. Mjere su dorađene na temelju prošlogodišnjih iskustava, kažu iz Ministarstva graditeljstva.
Najvažnije izmjene su da se osigurao kontinuitet raspisivanja natječaja u iduće tri godine, da se trajanje subvencije povećava s četiri na pet godina, a za svako rođeno ili posvojeno dijete tijekom trajanja subvencije razdoblje subvencioniranja se povećava za dvije godine, umjesto za godinu dana.
>>Zahtjevi za subvencioniranje stambenih kredita zaprimaju se od 3. rujna 2018
Ravnomjerna razvijenost
Kao dodatni kriterij za dodjelu subvencije uvodi se indeks razvijenosti grada ili općine u kojima se kupuje stambena nekretnina kako bi priliku za rješavanje stambenog pitanja mogli dobiti i oni iz slabije razvijenih krajeva, pojasnio je ministar graditeljstva Predrag Štromar. Ovisno o razvijenosti, subvencija će iznositi između 30 i 51 posto.
U velikim gradovima, u kojima je veća potražnja za stanovima, a plaće su veće pa su građani uglavnom bolje situirani, subvencije će biti manje. U manje razvijenim krajevima subvencije će biti veće.
U prijedlogu zakona su raspisani postotci subvencije prema razini razvijenosti, no točna raspodjela po gradovima i općinama bit će objavljena nakon što Zakon bude usvojen u Saboru, rekao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva prilikom gostovanja u emisiji Hrvatskog radija “U mreži prvog” u petak.
Za provedbu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita u ovoj godini osigurana su 42 milijuna kuna. To bi, smatra ministar, trebalo dovoljno za sve koji se prijave i zadovolje minimalne uvjete.
Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita realizirano i odobreno 2.320 zahtjeva za subvencioniranje kredita. Odbijen je 41 zahtjev, a 38 podnositelja je odustalo. Ukupno je za provedbu programa u prošloj godini iz državnog proračuna osigurano 17,5 milijuna kuna. Projekcije za 2019. i 2020. predviđaju 35 milijuna kuna.
Očekivane kamatne stope na razini lanjskih
Štromar očekuje da će Sabor zakon izglasati do 13. srpnja. Tijekom ljeta bi se pregovaralo i potpisalo ugovore s bankama, tako da bi početkom rujna bio raspisan javni poziv građanima da se prijave za subvencije.
Lani su banke ponudile kamatne stope između 3,04 posto i 3,75 posto za kredite u eurima te u rasponu od 3,35 posto do 3,75 posto za kredite u kunama. Prosječna nominalna kamatna stopa, prema podacima Ministarstva, iznosila je 3,27 posto, a efektivna 3,43 posto. Prosječan subvencionirani anuitet iznosio je 1473,39 kuna ili 195,32 eura.
>>HPB ponudio najnižu kamatnu stopu za subvencionirane stambene kredite
Ministar Štromar očekuje da ni ove godine kamatna stopa neće biti više od 3,75 posto. “Očekujemo da će biti i niže. Neke banke nudile su kamatnu stopu ispod tri posto.”
Državni tajnik Uhlir je malo suzdržaniji i ne očekuje drastične promjene kamatnih stopa. “Lani smo se već spustili prilično nisko. Može još biti malih popravaka, ali neće biti drastičnih pomaka kamatnih stopa.”
Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita moći će podnijeti građani s prebivalištem na području Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje kreditna institucija (banka), koji nisu stariji od 45 godina te koji (odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner) u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.
>>Zaba: Spremni smo na veliki interes klijenata za subvencionirane stambene kredite
Subvencionirani stambeni krediti odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po četvornom metru u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju HNB-a na dan isplate kredita . Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Podaci o odobrenim subvencijama pokazuju da je prosječna dob korisnika kredita 33 godine, a prosječan rok otplate 20 godina. Prosječna cijena četvornog metra iznosi 987,43 eura, a prosječna površina kupljenog stana 92,85 četvornih metara. Ukupna prosječna cijena nekretnine iznosi 77,612,83 eura.
>>Kamatna stopa na subvencionirane stambene kredite u Erste banci od 2,99% do 3,3%
Subvencije usporile tržište i podigle cijene
Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja za poslovanje s nekretninama pri HGK, bio je s Uhlirom gost u emisiji Hrvatskog radija. Upozorio je tom prilikom na loše strane zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Tržište je, naime, reagiralo malo drugačije od onoga kako je bilo zamišljeno i kako se očekivalo da će reagirati.
“Kao udruženje i struka smo lani, a i sada, upozoravali da se tržište usporilo. Ljudi čekaju jer ne znaju što će se desiti. Zastoj na tržištu nam šteti. Statistike za prošlu godinu pokazuju da je broj transakcija u Zagrebu bio 30 posto manji nego 2016. To je izravna posljedica subvencioniranja”, tvrdi Vujović.
“Veliki broj kupaca je odlučio čekati nakon što su subvencije najavljene za proljeće prošle godine. Odgođene su za ljeto, da bi se realizirale tek na jesen. Na kraju je ostalo dva mjeseca da se sve realizira. Ne možete u dva mjeseca nadoknaditi pola godine ili devet mjeseci tijekom kojih je nastala rupa”, upozorava Vujović.
“Već sada je zamjetan pad aktivnosti i manji broj transakcija nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Očekujemo, kao i lani, navalu u kolovozu, rujnu i listopadu.”
Subvencije su također, dodaje, bile izravni okidač rasta cijena. “Do kraja 2016. imali smo oslobođenje od poreza na promet nekretninama pri kupnji prve nekretnine To je bila trajna mjera i ničim nije bila ograničena. Tko je zadovoljavao uvjete, bio je oslobođen poreza. To je bila stabilna dugoročna mjera, dobra za tržište. Umjesto nje uvedena je mjera kojom se dodatno subvencioniraju banke, potiče zaduživanje stanovništva. Sredstva su ograničena, kao i broj kredita.”
Bilo bi bolje, smatra Vujović, kada bi mjera obuhvatila sve. Ovako subvencije dobivaju oni koji se prvi prijave. “Nema,kao što smo predlagali, točno određenih mjerila tko ima prednost. Ljudi u takvoj situaciji žure, kupuju bez pravih pregovora, nemaju vremena spuštati cijene. Tako da se u dva mjeseca na brzinu pokupuje sve što je na tržištu.”
Državni tajnik Uhlir odgovorio je kako je subvencioniranje rate pri otplati stambenih kredita samo jedan od modela kojima država pomaže građanima da riješe stambeno pitanje. “Postoje brojni drugi modeli – POS, POS plus, najam stanova… – koji utječu na tržište.”
Problemi s uporabnim dozvolama
Vujović se požalio i na uporabnu dozvolu koja je uvjet za dobivanje subvencije. “U Zagrebu za veliki broj zgrada ne postoji uporabna dozvola ili je teško doći do nje, osobito u vrijeme godišnjih odmora kada arhivi ne rade. Ako dozvola i postoji, ne možete doći do informacije gdje je.”
Uhlir je na ovu primjedbu odgovorio da je Hrvatska pravna država i da Vlada ne može odobravati subvencije za zgrade koje nemaju potvrdu da su legalne. “Dakle, osnovni uvjet za kupnju nekretnine u zgradi je da postoji uporabna dozvola.”
Još jedna Vujovićeva zamjerka je da ove mjere pomažu ljudima koji su kreditno sposobni dok su mnogi zaposleni na određeno vrijeme i zbog toga ne mogu dobiti krediti. “Kad bi njima vlada garantirala odnosno pomogla da dobiju stambeni kredit, to bi bio veliki poticaj za tržište.”
“Svaka Vladina mjera ima svoja ograničenja”, odgovara državni tajnik Uhlir, “Ne možemo pomoći svim građanima. Mjera je bila prihvaćena, odaziv je bio dobar. Sad smo ju doradili. Za one koji nisu kreditno sposobni, koji nemaju sredstva za kupnju stambenog prostora, rješenje je najam, a ne kupnja stanja”. Dodao je da se Vlada forsira najam kroz program POS-a i da to namjerava činiti dalje.
Izmjene Zakona o POS-u nedavno su prošle saborsku proceduru.
“Uvijek govorimo o lepezi mjera za rješavanje stambenog pitanja. Nije sve u subvencijama POS-u, POS plusu ili najmu. Kroz POS je omogućene nabava materijala za vlastitu gradnju kuća. Svatko bi se trebao naći u nekom od modela koje vlada nudi”, smatra Uhlir.
Društveno poticana stanogradnja
“Posljednje izmjene zakona o društveno poticanoj stanogradnji idu za tim da se deficitarna zanimanja u javnim službama – zdravstvo, školstvo, znanost i kultura – pomognu tako da se uz simboličan najam tim ljudima u slabijim razvijenim krajevima omogući da riješe svoje stambeno pitanje”, tumači državni tajnik.
“Mjera ima dva zadatka. Prvi je da ljude koji se dvoume i koji razmišljaju o odlasku, a deficitarni su u javnim službama, potakne da ostanu. A tamo gdje ih nedostaje, da ih potakne da dođu u taj kraj kako bi se pokrenuo život..”
Simbolične najamnine nisu definirane, ali će se, najavljuje Uhlir, svesti na održavanje stana: za cijenu režija dobiti će se u trajan najam stan iz sustava POS-a. Predviđeno je, pojašnjava Uhlir, da osoba može koristiti najam dok traje potreba za njegovom službom.
Pripreme su izmjenu zakona su bile duge, a čekalo se da se usvoji konačna verzija kako bi Ministarstvo napravilo konačnu verziju programa. Lokalne zajednice ispunile su mrežne upitnike kako bi se vidjele njihove potreba za ljudima i kapaciteti kada je riječ o stambenim nekretninama. Podaci se obrađuju u Ministarstvu kako bi se iskristalizirale potrebe, “Nakon toga ćemo s lokalnim zajednicama razgovarati o imovinskim pitanjima, osiguranju potrebnog broja stanova ili gradnji ako je to potrebno”, zaključio je Željko Uhlir.
