U drugom tromjesečju snažan realan rast BDP-a od 16,1 posto godišnje

Već sada dostupni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na nastavak solidnih stopa rasta podržanog i rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, koji su gotovo dosegnuli razine iz 2019, kažu analitičari RBA

27
stopa rasta BDP
BDP, godišnje realne promjene [Izvori; DZS, Raiffeisen istraživanja]

Prema prvoj procjeni DZS-a gospodarstvo Hrvatske u drugom je tromjesečju zabilježilo dvoznamenkastu godišnju stopu rasta čime je zaustavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta BDP-a koji je trajao od drugog tromjesečja 2020. Realna godišnja stopa rasta iznosila je 16,1% (prema originalnim podacima) te je najviša u vremenskoj seriji dostupnih podatka (od 1996.).

Ipak, sezonski prilagođeni podaci potvrđuju naznake usporavanja gospodarstva budući da je BDP u odnosu na razdoblje siječanj – ožujak zabilježio realno smanjenje od 0,2 posto. Usporavanje dinamike oporavka moglo bi se objasniti zatvaranjem glavnine negativnog jaza u odnosu na pretpandemijsku razinu, rastom broja COVID-19 slučajeva tijekom proljeća te posljedičnom neizvjesnosnošću. Osim toga, zbog izrazite sezonalnosti ekonomije u drugom tromjesečju raste značaj usluga koje su pod osobito nepovoljnim utjecajem pandemije, navode u komentaru analitičari RBA.

Snažan rast svih sastavnica

U skladu s očekivanjima godišnji rast je široko rasprostranjen sa snažnim realnim rastom svih sastavnica BDP-a pri čemu je najveći doprinos rastu došao s pozitivnim godišnjim promjenama kod osobne potrošnje i izvoza roba i usluga. Naime, najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja zabiljažila je snažan dvoznamenkasti godišnji rast od 18,4 posto. Na navedeno su i upućivali podaci o realnom prometu u trgovini na malo koji je u razdoblju od travnja do lipnja viši za preko 19 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Rast osobne potrošnje podržan je i očuvanjem raspoloživog dohotka čemu su uvelike pridonijele potpore za zaposlene u djelatnosti pogođene COVID-19 pandemijom i novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak.

Uz osobnu potrošnju, predvodnik gospodarskog rasta u drugom tromjesečju je izvoz roba i usluga (+40,9% godišnje) pri čemu je snažna godišnja stopa izvoza roba (+35,2%) nadmašila robni uvoz (+30,5). Izvoz usluga porastao je za 56,3 posto godišnje, što je i očekivano s obzirom na razdoblje potpunog do djelomičnog zatvaranja gospodarskih aktivnosti u proljeće 2020., dok je uvoz usluga zabilježio skromniji rast (+28,9% godišnje).

Osobito ohrabruje nastavak, ali i ubrzanje povoljnih kretanja kod investicija u bruto fiksni kapital treće tromjesečje za redom. Realna godišnja stopa rasta dosegnula je 18,3 posto. Zrcali to vjerojatno nastavak pojačane stanogradnju, bolje povlačenja sredstava iz EU fondova i rastućeg optimizma među poduzetnicima. Naposljetku, dinamika rasta konačne potrošnje države također je ubrzala na realnih 4 posto godišnje.

Kvartalni rast BDP-a u EU 1,9 posto

Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata u drugom tromjesečju 2021. sezonski prilagođen BDP bio je viši za 2,0 posto u euro području i za 1,9 posto u području EU u usporedbi s prethodnim tromjesečjem te 13,6 posto odnosno 13,2 posto u odnosu na isto tromjesečje 2020. Pri tome je u odnosu na tromjesečje ranije BDP Bugarske rastao 0,4 posto, Mađarske 2,7posto, Rumunjske 1,8 posto te Češke i Slovačke 0,6 posto odnosno 2 posto.

BDP usporedno, tromjesečna promjena (sezonski prilagođeni podaci) [Izvori: Eurostat, Raiffeisen istraživanja]
Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od travnja do lipnja 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. iznosio je 13,5 posto. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u drugom tromjesečju 2021. ostvaren je u djelatnostima Trgovine na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim godišnjim rastom od +37,5 posto te Prerađivačka industrija (+13,3%).

Već sada dostupni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na nastavak solidnih stopa rasta podržanog i rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, koji su gotovo dosegnuli razine iz 2019. Analitičari RBA očekuju zamašnjak gospodarstva u drugoj polovici godine koji ne bi trebao biti ugrožen niti potencijalnim pogoršanjem epidemiološke slike. Naime, situacija iz proljeća 2020. jasno potvrđuje kake se pandemija može kontrolirati i bez zatvaranja gospodarstva odnosno snažnih restriktivnih mjera. Stoga je njihova prognoza realnog rasta od 5,1 posto na razini cijele 2021. značajno izložena pozitivnim rizicima čak i u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije. Prognozu za 2021. stavljaju pod reviziju.

Alen Kovač, Erste: Stopu rasta za 2021. trenutno vidimo oko 7 posto

Prvu procjenu DZS-a o rastu BDP-a u drugom tromjesečju komentirao je i Alen Kovač, glavni makroekonomist Erste banke, koji je također istaknuo da su izgledi za oporavak u drugoj polovini 2021. i dalje su ohrabrujući, nakon što je oporavak u drugom kvartalu u skladu s očekivanjima bio izrazito snažan.

“Očiti razlog za to je turizam, čija je izvedba u trećem kvartalu doista bila vrlo snažna te je premašila očekivanja (broj noćenja na razinama većim od 80% odnosno 90% u odnosu na pred COVID-19 razine u srpnju i do sada u kolovozu), što daje dodatan vjetar u leđa rastu BDP-u za cijelu 2021. godinu. Što se tiče privatne potrošnje, podaci poreznih tijela i dalje ukazuju na trend rasta iznad razina prije pandemije, pri čemu oporavak tržišta rada te snažan potrošački sentiment i dalje podupiru izglede za drugu polovinu 2021.”

Investicije bi, dodaje Kovač, uz potporu sredstava iz EU fondova i povoljne trendove u građevinskom sektoru, trebale zadržati solidan zamah i u budućnosti. Također, iako vjerojatno gubeći određeni dio zamaha iz prve polovine godine, izvoz robe, potpomognut izgledima za oporavak ključnih izvoznih tržišta, trebao bi i dalje ublažavati rastuće pritiske na strani uvoza.

“Izgledi za oporavak sve više poprimaju oblik slova V, stoga – uzimajući u obzir snažan rast BDP-a iz drugog kvartala, kao i poboljšane izglede za drugu polovinu 2021. – stopu rasta za 2021. trenutno vidimo oko razine 7 posto. Negativni rizici i dalje su dominantno povezani s potencijalnim nepovoljnim trendovima pandemije i eventualnim negativnim učincima na ekonomsku aktivnost”, zaključio je Kovač.