Očekuje se da će Hrvatska 1. siječnja 2023. postati članicom eurozone, odnosno da će uvesti euro. Novac na računima u bankama zamijenit će se automatski, no problem bi mogla biti gotovina koju građani drže kod kuće. Procijenjuje se da je riječ o 40 milijardi kuna. Savjetuje se da se gotovina položi na bankovne račune kako bi se zamjena olakšala.
O pripremama za uvođenje eura u u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
“Nadamo se da ćemo za godinu dana ući u eurozonu i ova godina je godina pripreme. To ćemo sa sigurnošću znati na ljeto kada bi se trebala donijeti odluka, ali mi se pripremamo kao da je 1. siječanj 2023. taj datum. Pred nama je dosta logističkih priprema, prvenstveno za HNB, ali i za ostale – bankarski sektor, poduzeća. Svi moramo biti spremni, ako ništa drugo, od ljeta objavljivati cijene i u kunama i u eurima. Moramo biti spremni za opskrbu tržišta novčanicama, kovanicama, povlačenje novčanica i kovanica. U idućih 12 mjeseci čeka nas puno posla”, rekao je guverner.
Istaknuo je kako je paralelno objavljivanje cijena ideja da se na neki način spriječi lov u mutnom.
“Tražit ćemo da cijene budu istaknute i u eurima i u kunama i prije i poslije ulaska u eurozonu, kako bi se ljudi dobro naviknuli na cijene, i kako bi mogli ocijeniti je li netko pokušao iskoristiti to razdoblje za dizanje cijena.”
Prednosti i mane
Na pitanje koje su prednosti i mane ulaska u eurozonu guverner HNB-a odgovorio je kako ne vidi većih mana.
“Hrvatska će biti bolje zaštićena u situacijama krize. Kad ste dio eurozone, nema napada na vašu valutu. Također, uklanjanje tečajnog rizika, po čemu je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati ulaskom u eurozonu od svih zemalja koje su do sada ušle jer imamo najveću eurizaciju ekonomije već sada. Kod nas je većina štednih oročenih depozita u eurima, 140 posto vrijednost BDP-a duga svih sektora države, poduzeća, stanovništva vezan je uz euro, zbog čega je tečajni rizik vrlo velik. Deset postotna deprecijacija tečaja kune prema euru bi povećala dug svih sektora za preko 50 milijardi kuna. Taj rizik je jako velik, može dovesti do recesije i njega ćemo ukloniti ulaskom u eurozonu”, naglasio je Vujčić.
“Teoretski, mana je gubitak neovisne monetarne politike. Ali mi svoj tečaj i ovako i onako moramo vezati uz euro, to radimo od kraja 1993. godine i zato ne možemo koristiti tečaj kao aktivni instrument monetarne politike”, razložio je guverner središnje hrvatske banke
Konverzija
“U optjecaju je 36 milijardi kuna gotovine i to bi se trebalo tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti tijekom ove godine da nemamo toliku količinu kuna na kraju ove godine”, rekao je guverner. Dodao je kako bi se svi koji imaju puno kuna u gotovini u ovih godinu dana trebali pripremiti za konverziju i smanjiti količinu gotovine.
“Oni koji imaju normalne količine gotovine neće imati nikakve probleme. Još će se dva tjedna nakon ulaska u eurozonu omogućiti plaćanje u kunama. Nakon toga će se kune moći zamijeniti u bankama za eure po fiksnom tečaju i bez mjenjačke provizije”, poručio je guverner Vujčić.
