Prema podacima Držanog zavoda za statistiku obujam građevinskih radova zadržao je u travnju dvoznamenkastu godišnju stopu rasta drugi mjesec za redom i to ubrzanom dinamikom od 19,9 posto prema kalendarski prilagođenim indeksima (+16% u ožujku) nastavivši tako trend godišnjeg rasta jedanaesti mjesec zaredom. Prije toga, dvoznamenkasti rast obujma građevinski radova zabilježen je posljednji put u prvim mjesecima 2019.
U travnju je pozitivan doprinos došao i od izgradnje zgrada (21,1%) i od izgradnje ostalih građevina (18,2% godišnje). Prema izvornim indeksima, rast obujma građevinskih radova bio je viši za 19,8 posto u odnosu na travanj 2020.
Posljedično, kumulativno je obujam građevinskih radova u razdoblju od siječnja do travnja 2021. prema izvornim indeksima u odnosu na isto razdoblje 2020. viši za 11,3 posto, navode analitičari RBA.
Nadalje, u prva četiri mjeseca je izdano 3556 odobrenja za građenje što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 24,6 posto. Od toga se 2949 dozvola odnosi na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
U prvom kvartalu rast za 8,8 posto na godišnjoj razini
Ovakva kretanja u skladu su s očekivanjima analitičara. I u nastavku godine, uz početak gospodarskog oporavka, upravo građevinski sektor bit će jedna od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Naime, upravo je građevinarstvo zabilježilo najsnažniju stopu rasta u prvom tromjesečju (+8,8% godišnje) te je tako pozitivno pridonijelo BDP-u, ublažavajući ukupne negativne trendove u gospodarstvu.
Daljnji rast u ovoj godini trebao bi biti potaknut ulaganjem u infrastrukturu (financiranu iz fondova EU) i tržište nekretnina. Očekivanja pretpostavljaju, nakon što je epidemija stavljena pod kontrolu krajem drugog tromjesečja, da će glavna turistička sezona biti relativno uspješna, a poslovni i potrošački optimizam u uzlaznoj putanji.
Nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje osim okruženja niskih kamatnih stopa podržan je nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) te nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Ne treba izostaviti ni pozitivna očekivanja doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini.
