Kako bi se osigurala održivost svih gospodarskih subjekata u promijenjenim uvjetima poslovanja posljednjih godina (poremećaji u dobavnim lancima, inflacija, rast troškova života), nužno je provesti stručnu i pažljivu reviziju Zakona o radu nedjeljom te omogućiti poduzetnicima samostalnu odluku o radu nedjeljom uz adekvatnu nagradu zaposlenih te jačanje kapaciteta institucija i inspekcijskih službi u provođenju kontrole odredbi Zakona, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a.
U ekonomiji u kojoj potrošači uživaju rekordan rast primanja i odišu optimizmom, HUP se zalaže za stavljanje administrativnog ograničenje cijena van snage s obzirom na to da model objave cjenika sam po sebi jača konkurenciju među trgovcima, a posredno i među dobavljačima, dok prognoze inflacije u srednjem roku pokazuju njen pad i stabilizaciju.
“Podsjećamo kako ove godine usporava realni rast trgovine na malo, a već dvije godine svjedočimo realnom padu prihoda od turizma, što su indikatori koji upućuju na stabilizaciju te određeno smanjenje inflacije potražnje.
Dodatno administrativno zamrzavanje uz dodatno administriranje cjenika također relativno snažnije pogađa poslovanje malih trgovina čije poslovanje je već narušeno nakon zabrane rada nedjeljom. Za trgovce koji imaju širok asortiman proizvoda u korist izbora potrošača, ovo može zahtijevati dodatne resurse (npr. ažuriranje cijena na polici, u računovodstvenim sustavima ili čak na online platformama), što opet nerazmjerno opterećuje manje trgovce”, navodi se u Fokusu tjedna.
Prema posljednjim izračunima sukladno dostupnim podacima s Eurostata, bruto marže naših trgovaca su 2-3 postotnih bodova niže od prosjeka EU, što ne bi trebalo kod države stvarati motivaciju za regulaciju cijena u trgovini na malo, poručuju iz HUP-a.
