Već peti kvartal za redom agencija Improve prati indeks potrošačke i ekonomske klime iz perspektive građana Hrvatske. Tijekom prošle godine ti su indeksi bili relativno stabilni, no u prvom kvartalu ove godine bilježe značajan pad što se izravno može povezati s utjecajem epidemije koronavirusom.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da su prihodi državnog proračuna u prvoj polovini travnja iznosili tek trećinu prihoda u istom razdoblju prošle godine, dok je vrijednost fiskaliziranih računa, otkako su na snazi ograničenje kretanja i poslovnih aktivnosti, pala za više od 40 posto. Ovi podaci najbolje govore o razini gospodarskih aktivnosti u ovom trenutku.
Građani su pesimističniji na svim indikatorima osobnih očekivanja o vlastitoj financijskoj situaciji i ukupnoj potrošnji, a još više na indikatorima gospodarskih očekivanja
Svaki drugi građanin procjenjuje da će biti lošije u slijedećih godinu dana
Smanjuje se udio građana koji smatraju da bi bili u mogućnosti pokrivati troškove života više od 6 mjeseci ukoliko bi izgubili glavni izvor prihoda (16% u prvom kvartalu 2020 vs 23% u 2019.g).
S druge strane, povećava se udio onih koji procjenjuju da mogu izdržati najmanje mjesec dana, ali ne više od 3 mjeseca (35% u prvom kvartalu 2020 vs 28% u 2019. g). Udio građana koji procjenjuju da bi mogli „izdržati“ do mjesec dana iznosi 30% i nije se promijenio u odnosu na prošlogodišnje rezultate.
30 posto građana može izdržati Samo mjesec dana bez glavnog izvora prihoda
Procjena financijskog stanja kućanstva za razdoblje od sljedećih godinu dana, značajno je lošija. Optimizam koji smo imali tijekom 2019. kada je 40 posto građana smatralo da će im bit bolje, prerasta u izraziti pesimizam – sada gotovo svaki drugi građanin procjenjuje da će im bit lošije u sljedećih godinu dana.
Nadalje, procjena gospodarskog stanja Hrvatske itekako je lošija – 85 posto građana smatra da će u sljedećih godinu dana stanje bit lošije.
>>Samo 8 posto Hrvata svakodnevno koristi glasovne asistente
Gotovo 85 posto građana očekuje rast nezaposlenosti
Nestao je i optimizam glede stope nezaposlenosti. 84 posto građana smatra da će se nezaposlenost povećati u sljedećih godinu dana. Značajan je to porast u odnosu na prošlu godinu, čak za 54%!, kada smo se suočavali s ekonomskim migracijama i nedostatkom radne snage.
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj porastao je u posljednjih mjesec dana za gotovo 20 tisuća i zaključno sa 16. travnjem na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 154.567 nezaposlenih. Potpore za očuvanje radnih mjesta zatražilo je pak 95.845 poslodavaca za više od 564 tisuće radnika.
Ovo se odražava i na procjenjenu sveukupnu potrošnju građana gdje smo pitali za sve vrste izdataka – od hrane, pića, odjeće, obuće, pa do edukacija, putovanja, opremanja kućanstva.
29 posto građana smatra da će njihova potrošnja bit manja što je značajni porast u odnosu na prošlu godinu kad je njih „samo“ 8% izražavalo taj stav
Bez rasta osobne potrošnje građana nema ni ekonomskog rasta u Hrvatskoj.
Naši građani lošije procjenjuju budućnost hrvatskog gospodarstva, nego svoju trenutnu „potrošačku snagu“. Indeks ekonomske klime iznosi 17 p.p. i u najvećim je raskoraku u odnosu na indeks potrošačke klime od početka 2019. godine.
Bez obzira na lošiju trenutnu situaciju, zadovoljstvo građana vlastitim životom se ne mijenja u odnosu na prošlu godinu; i dalje je nešto više od 40% građana vrlo zadovoljno. Usprkos pesimizmu u vezi financija i ekonomije, zdravlje je sada prioritet i vjerojatno u najvećoj mjeri utječe na ocjenu zadovoljstva životom.
Usprkos svemu, 40 posto građana zadovoljno je vlastitim životom
Istraživanje agencije Improve Research & Analytics provedeno je u 2019. godini na 4.000 ispitanika i u 2020. godini na 1.000 ispitanika. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
