Samo 8 posto Hrvata svakodnevno koristi glasovne asistente

Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod korisnika mlađih od 30 godina koji glas koriste za aktiviranje raznih radnji, poput glazbe i slanja poruka, dok se stariji ispitanici ograničavaju na pozive i pretragu online informacija

u 5:48 Zadnja izmjena: 26.04.2019 u 10:59
164
glasovna komunikacija s uređajima

Samo 17 posto korisnika interneta u Hrvatskoj primjenjuje glasovnu komunikaciju s uređajima redovito ili povremeno, odnosno barem nekoliko puta mjesečno, pokazalo je istraživanje agencije Improve. U razvijenim zemljama pak tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta.

Ekrani su se sa stolova u naše ruke preselili prije desetak godina. Zaslon mobitela sada je neizostavni dio naše svakodnevnice – i u dobrom i u lošem smislu. Prizor u kojem gotovo svi gledaju u mobitel, na primjer u javnom prijevozu, normalna je stvar. Jesmo li dostigli ‘vrhunac ekrana’ i što je slijedeće? Predviđa se da ćemo digitalnim svijetom upravljati sve manje kroz ekrane, a sve više kroz govor i slušanje.

Danas mnogi uređaji koje svakodnevno koristimo imaju ugrađene glasovne asistente. Oni su na pametnim telefonima i unutar pametnih zvučnika u domovima. Koriste ih mnoge mobilne aplikacije i operativni sustavi.

Prema Juniper Researchu najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja, kao što su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija. Očekuje se da će kroz nekoliko godina glasovni asistenti, poput Siri, Alexe ili Google asistenta, tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona.

Glasovna komunikacija s uređajima još uvijek rijetka

Agencija  Improve provela je istraživanje koliko je glasovna komunikacija s uređajima popularna među korisnicima interneta u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da je ovaj način komunikacije još uvijek rijedak, ali ima naznaka da bi otklanjanje određenih prepreka moglo značajno potaknuti korištenje glasovnih asistenata.

U istraživanju 41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito – svakog dana ili više puta tjedno – je samo 8 posto, a onih koji to čine povremeno – više puta mjesečno – ima još dodatnih 9 posto.

Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija – točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.

Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.

Glavna prepreka – neprilagođenost hrvatskom jeziku

Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih (18 do 30 godina: 14 %). Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Na primjer, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.

Što najviše odbija one koji su glasovnu aktivaciju uređaja probali i odustali? Čest je razlog da ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje na koje su navikli čini im se dovoljno brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom – neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.

Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sada relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.


Istraživanje je provedeno u veljači 2019. na uzorku od 570 ispitanika iz Improve online poola. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.