Nema uspješne digitalne transformacije bez liberalizacije Zakona o radu

Konferencija „Industrija 4.0 – prilika i/ili izazov“ u sklopu projekta Promocija poduzetništva okupila je oko 150 sudionika, poslodavaca i predstavnika institucija četiriju županija

u 22:49 Zadnja izmjena: 19.11.2019 u 22:49
47
Industrija 4.0
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

“Hoćemo li biti na strani gubitnika ili pobjednika, hoćemo li biti među predvodnicima ili među onima koji debelo zaostaju? Do sada smo u svim sličnim situacijama zbog inercije, nedostatka vizije i hrabrosti uglavnom gledali u leđa onima koji su bili među pobjednicima. Zato je Hrvatska ekonomski gledano danas među najmanje uspješnim članicama Europske unije”, poručila je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja s konferencije “Industrija 4.0 – prilika i/ili izazov” koja je u utorak održana u Varaždinu u sklopu projekta Promocija poduzetništva u kojem je HUP partner.

“Ta naša loša pozicija i sadašnje stanje mogu se promijeniti, a ključnu ulogu u tome može odigrati digitalna transformacija. Ona nam može omogućiti da uhvatimo priključak s uspješnijima i da se brže pomaknemo naprijed. Barijere za digitalizaciju i uvođenje novih tehnologija su relativno niske, industrija 4.0 može se implementirati svugdje, a rezultati mogu biti brzo vidljivi. Neke pozitivne pomake već vidimo, po digitalnoj konkurentnosti lagano rastemo, ali se moramo ubrzati. To se neće dogoditi po inerciji već uvjete za ubrzanje digitalizacije i digitalne transformacije treba aktivno stvarati. I za to treba imati jasnu viziju, odlučnost pa i političku hrabrost, jer stvaranje pravog i stimulativnog okvira za ubrzanu digitalizaciju traži široko i agilno djelovanje i sa strane države“, rekla je Deranja.

Digitalizacija je imperativ

Konferencija je u varaždinskom Park Boutique hotelu okupila oko 150 sudionika, poslodavaca i predstavnika institucija četiriju županija. Tema konferencije bila je četvrta industrijska revolucija, odnosno kako pametna poduzeća, tvornice i pogoni prilagođavaju i učinkovito integriraju sve svoje dionike u jedinstvenom, bržem i usklađenijem, a time i efikasnijem procesu.

Na konferenciju su inovativne tvrtke sjevernih županija Hrvatske – OMCO Croatia d.o.o., Ducati komponenti d.o.o. i Kostwein proizvodnja strojeva d.o.o. – po prvi puta predstavile vlastite uspješne primjere digitalne transformacije. Svi sudionici konferencije složili su se u jednom – uspješne digitalne transformacije nema bez liberalizacije trenutno previše rigidnog Zakona o radu.

“Više nije pitanje želimo li digitalizaciju ili ne – ona je apsolutni imperativ poslovanja danas. Brzina prijenosa podataka iz dana u dan se povećava, transformacija se događa i bez nas, a na nama je da iskoristimo sve te prilike koje nam se nude. Tvrtke se više ne dijele na velike i male nego brze i spore. Kroz pet tematskih inovacijskih vijeća uspjeli smo okupiti više od 220 stručnjaka diljem Hrvatske koji će implementirati strategije kojima je u cilju razvoj digitalne transformacije gospodarstva“, rekao je u svom izlaganju Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta-

Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva

Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavio je na konferenciji Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva.

“Bez obzira na dobru volju prisutnu u Ministarstvu gospodarstva, izostaje jača sustavna podrška ostalih dionika društva, npr. Hrvatska i dalje ima najveće cijene radiofrekvencijskog spektra u Europi. Zatim, optika, koja je preduvjet digitalizacije, ne može biti postavljena bez plaćanja naknada koje se zovu ‘pravo puta’ i koje su veće nego u ostatku EU. Moramo postići smanjenje raskoraka između onoga što sanjamo i onog što živimo”, rekao je Drilo.

“U Hrvatskoj”, nastavio je, “imamo izvrsne inženjere i to je naša povijesna snaga jer se radi o ljudima koji produciraju fantastične rezultate. No u upravljačkim strukturama imamo velikih problema. Zadnja istraživanja pokazala su da padamo po indeksu konkurentnosti digitalne ekonomije – tj. nemamo dovoljno upravljačkog kapaciteta koji može shvatiti što nove tehnologije nose te što smo prilično zatvoreni za ljude iz inozemstva koji su slične stvari napravili vani i ne učimo u dovoljnoj mjeri od njih. Imamo strukturne probleme – visoko porezno opterećenje na rad u Hrvatskoj stoga stručnjake ne možemo plaćati koliko zaslužuju. Povoljniji investicijski okvir preduvjet je za brži razvoj procesa digitalne transformacije u zemlji“, rekao je Drilo.

Primjeri uspješne digitalizacije procesa

Uspješne tvrtke varaždinske regije predstavile su svoje digitalizirane procese. OMCO Croatia d.o.o. proizvodi alate za izradu staklene ambalaže, a danas su najopremljenija tvornica za strojnu obradu metala s najmodernijom tehnologijom i opremom te su se brendirali kao centar izvrsnosti. Automatizacijom proizvodnje ubrzali su proizvodne procese te povećali produktivnost, a danas koriste više od 50 robota, izrekao je direktor OMCO Croatia d.o.o. Darko Ranogajec.

Ducati komponenti, tvrtka za proizvodnju električne opreme, poznati su po proizvodnji pametnog električnog kotača koji pretvara svaki bicikl iz klasičnog u električni, a njime se može upravljati pomoću smartphonea, Bluetootha ili displaya. 2015. godine krenuli su u digitalnu transformaciju kompanije, a izvoze više od 95% svojih proizvoda, u svom je predavanju iznio Dražen Crnković, direktor Ducati componenti.

Tomislav Gluhak, voditelj projekt managementa u Kostweinu govorio je o tome kako se njegova tvrtka digitalnom transformacijom lovi i u koštac s nedostatkom stručne radne snage na tržištu rada, te je razvila inovativni inhouse model dualnog obrazovanja uz vlastitog mentora. Ove godine su u SAD-u iznajmili pogon gdje će krenuti u proizvodnju inovativnih strojeva i punilica, a zapošljavaju više od 400 zaposlenika te proizvodne procese baziraju na LEAN principima – upravljanju koje podrazumijeva smanjivanje troškova uz povećanje kvalitete pomoću Lean alata.

Optimiziranjem poslovanja povećava se produktivnost, smanjuju se nepotrebni gubici koji daju mogućnost dodatnim ulaganjima, no i otvara se prostor povećanju plaća.

Prilike ili izazovi u industriji 4.0.

Na panel raspravi naziva “Prilike ili izazovi u industriji 4.0“ sudjelovali su Tihomir Premužak, predsjednik Izvršnog odbora HUP Podružnice Varaždin, Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Tomislav Cvetko, član Uprave Oprema Ludbreg d.d., Zdravko Poštenik, tehnički direktor Heplast-pipe d.o.o. i prof.dr.sc. Nedjeljko Štefanić, Fakultet strojarstva i brodogradnje.

“Počeli smo intenzivno s procesom digitalizacije još 2016. godine i možemo reći da smo unazad dvije godine robotizaciju povećali za 100 posto”, poručio je Zdravko Poštenik, tehnički direktor Heplast-pipe d.o.o.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je da će od petka obrti, j.d.o.o. i d.o.o. moći pokrenuti iz digitalnim putem, te da će tvrtkama s više od 250 zaposlenih uskoro biti dozvoljeno primanje učenika na stručne prakse.

“Uređen poslovni sustav i procesi baza su digitalizacije i digitalne transformacije. Kad smo uvodili SAP 2000. godine, preduvjet je bio uređivanje svih poslovnih procesa, stoga smo ozbiljnim pristupom složili svih pet tvornica i postavili temelje za uvođenje modernih tehnologija. Bez kvalitetnih ljudi nije moguće provesti ove procese“, rekao je Tihomir Premužak, predsjednik Izvršnog odbora HUP Podružnice Varaždin i predsjednik Uprave Vetropack straže. “Zakon o radu svakako je prerigidan i krut da je jedan od glavnih prepreka modernog razvoja i dok se ZOR ne promijeni nećemo moći slijediti zahtjeve digitalne transformacije. No, promjena ZOR-a je političko pitanje, a ne pitanje gospodarstva i poduzetnika.“

Dva problema hrvatskih poduzeća

“Na FSB-u smo 2016. okupili tim stručnjaka i u tri mjeseca smo razvili nacionalnu platformu za digitalizaciju industrije, a na bazi te digitalne nacionalne platforme razvili smo metodologiju kojom se pomaže srednjim, malim i velikim poduzećima kako proći procese digitalne transformacije. Vidjeli smo dva problema u radu s hrvatskim poduzećima: ona stvaraju proizvode s niskom dodanom vrijednosti, a produktivnost rada je niska, Stoga smo razvili metodologiju da im pomognemo u više koraka razvoja“, izjavio je prof. dr.sc. Nedeljko Štefanić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

“U LEAN smo krenuli pred deset godina. Očekivali smo da će se dogoditi rast cijene rada, stoga smo se pripremili na vrijeme na adekvatan način. LEAN je osnovica uređenog poduzeća za svaku daljnju transformaciju, a posebno u proizvodnim procesima. Industrija 4.0 lijepo zvuči, no do nje još nisu došli ni u ostatku Europe, a mi se možemo pohvaliti da smo negdje na 3.3 trenutno. Treba naći optimum između digitalizacije radnih mjesta i njihove produktivnosti. Plaće smo digli za više od dva puta, a produktivnost nam se povećala. To se dogodilo isključivo digitalizacijom i uvođenjem LEAN-a“, ispričao je Tomislav Cvetko, član Uprave Opreme Ludbreg.