Izgradnjom CGO-a Zagreb će postati neovisan o privatnim tvrtkama koje se bave otpadom

Centar za gospodarenje otpadom u Resniku trebao bi, ako sve bude prema planu, biti pušten u probni rad krajem 2028., najavio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na predstavljanju idejnog rješenja projekta u četvrtak, 21. studenoga. Investicija je vrijedna oko 140 milijuna eura, a Grad Zagreb će samostalno financirati projekt.

Centar za gospodarenje otpadom u Resniku pokrivat će područje grada Zagreba i Zagrebačka županije. Izgradnja Centra je preduvjet za konačno zatvaranje zagrebačkog odlagališta na Jakuševcu.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da se CGO može graditi samo u Resniku jer je to najveće zemljište u vlasništvu Grada i nalazi se u industrijskoj zoni. Područje je Prostornim planom Grada Zagreba predviđeno za gospodarenje otpadom, a na njemu je već izgrađen Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba.

„Riječ je o hibridnom postrojenju, što znači da na jednoj lokaciji gradimo i Centar za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada, i bioplinsko postrojenje za obradu prethodno odvojenog biootpada, i sortirnicu za prethodno odvojeni otpad suhih reciklata – stakla, papira, plastike i metala”, rekao je zagrebački gradonačelnik.

Što se tiče biootpada i suhih reciklata, CGO-u Zagreb će preuzimati otpad samo s područja grada, ne i iz Županije.

Gradonačelnik Tomašević je ponovio da je Grad Zagreb spreman sam financirati projekt i razložio je plan financiranja: „Ne želimo čekati nikakve natječaje koje će raspisati država za financiranje iz fondova EU. Toga smo se načekali dovoljno u ove tri godine i spremni smo sami financirati ovaj Centar. Tražit ćemo kredite razvojnih banaka, s nekima već pregovaramo”.

„Kada bismo išli kroz fondove EU-a, očekujem maksimalno usporavanje procesa”, objasnio je Tomašević.

S obzirom na to da CGO u segmentu miješanog komunalnog otpada uz grad Zagreb pokriva i područje Zagrebačke županije, u Gradu Zagrebu očekuju da će Županija sufinancirati taj dio projekta proporcionalno svom udjelu u količini miješanog komunalnog otpada.

Što se tiče energane, odluka o tome ima li ona smisla donijet će se nakon što se utvrdi koliko bi takav projekt bio isplativ.

„Jedina opcija da to bude isplativo i ekološki održivo jest ako će energana obradom goriva iz otpada proizvoditi ne samo električnu energiju, nego i toplinsku energiju koja će se distribuirati za grijanje kućanstava u ovom dijelu Zagreba”, rekao je gradonačelnik.

Grad Zagreb je trenutačno u lošoj poziciji kada je riječ o gospodarenju otpadom jer mora raditi s privatnicima koji nameću svoje cijene, rekao je Tomašević.

„Činjenica je da želim da takav sustav prestane čim je prije moguće. Želim da Grad Zagreb u potpunosti kontrolira tokove gospodarenja otpadom, tako da nas nitko ne može ucjenjivati”, istaknuo je gradonačelnik Tomašević. „Ovo je ključan projekt koji će pridonijeti da Zagreb konačno, nakon više desetljeća, ne bude ovisan o privatnim tvrtkama koje se bave otpadom.”