U 2023. u Hrvatskoj je nastalo je 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je zanemarivo smanjenje od 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada su generirane 1.844.382 tone otpada. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 474 kilograma, navodi se u Izvješću o komunalnom otpadu za 2023. koje je predstavilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Podaci obuhvaćaju svih 556 jedinica lokalne samouprave u kojima je prikupljanje miješanog komunalnog otpada obavljalo 195 tvrtki.
Organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada provodi se u svim općinama i gradovima od 2016. godine, u 2023. obuhvatilo je 99,2 posto stanovništva.
Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada provodilo se u 531 jedinici lokalne samouprave (96 %). Stopa odvojenog sakupljanja je porasla za 2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.
Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) u 2023. iznosila je 48 posto, odnosno odvojeno je sakupljeno 878.436 tona komunalnog otpada.
Dinamika rasta stope odvojenog sakupljanja je usporila
Najveći porast odvojenog sakupljanja zabilježen je kod biootpada, otpadne plastične ambalaže i glomaznog otpada. No, u posljednje tri godine dinamika rasta stope odvojenog sakupljanja je usporila. Rast usporavaju nečistoće prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u slučaju većeg udjela nečistoća kategorizira kao miješani komunalni otpad, navodi se u izvješću.
Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu iznosi 52 posto odnosno 954.905 tona. Usporedba stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u 2022. i 2023. pokazala je porast u 19 županija. javna usluga obuhvaća prikupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava.
Najznačajnije povećanje odvojeno sakupljenih količina komunalnog otpada u okviru javne usluge vidljiv je kod biootpada i plastike. U tome je najveći doprinos Grada Zagreba u kojem su znatno povećane količine odvojeno sakupljenog biootpada i plastike, iako su veće količine odvojenog otpada prikupljene i u drugim većim gradovima: Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu i Rijeci.
Županije s najvećim postotkom odvojeno sakupljenog otpada
Županije s najvećim porastom stope odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u 2023. u odnosu na prethodnu godinu su Grad Zagreb (za 14 postotnih bodova), Brodsko-posavska županija (za 9 postotnih bodova) i Splitsko-dalmatinska županija (za 8 postotnih bodova). U sve tri spomenute županije smanjila se količina sakupljenog miješanog komunalnog otpada.
U Gradu Zagrebu došlo do povećanja odvojeno sakupljenog papira i kartona, plastike, stakla, glomaznog otpada i biootpada. U Brodsko-posavskoj županiji je došlo do povećanja količina odvojeno sakupljenog biootpada, dok su u Splitsko-dalmatinskoj županiji povećane količine odvojeno sakupljenog papira i kartona, plastike, stakla, metala, glomaznog otpada, tekstila i biootpada.
Smanjenje stope odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge evidentirano je kod dvije županije: Dubrovačko-neretvanskoj (za 5 postotnih bodova, a smanjene su količine odvojeno sakupljenog papira, plastike i stakla) i Zadarskoj županiji (za 2 postotna boda, pri čemu su smanjene količine odvojeno sakupljenog glomaznog otpada i biootpada).
Biootpad
U 2023. zabilježen je i blag porast broja jedinica lokalne samouprave (4 jedinice više) u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada. Biootpad se odvojeno prikupljao u 44 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno u 243 općine i grada.
Odvojeno je sakupljeno 149.665 tona biootpada iz komunalnog otpada odnosno 30 posto procijenjene ukupne količine (503.553 tone) što je porast za šest postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu. Najveći doprinos povećanju odvojenog sakupljanja biootpada u 2023. je imao Grad Zagreb, u kojem je količina prikupljenog otpada bila za 9.820 tone veća u odnosu na 2022. godinu. Slijede Osječko-baranjska županija s povećanjem od 3.677 tona, Brodsko-posavska županija s rastom od 1.773 tone te Splitsko#dalmatinska županija s povećanjem od 1.767 tona.
Porast broja reciklažnih dvorišta
Nastavljeno je ulaganje u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje s kućnog praga, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavu vozila, izgradnju sortirnica i drugo.
>>Tko su hrvatski “kraljevi otpada”
Tako je broj aktivnih reciklažnih dvorišta u 2023. porastao s 236 na 282, a količina sakupljenog komunalnog otpada putem reciklažnih dvorišta porasla je za 14 posto. Reciklažna dvorišta su u prošloj godini preuzela ukupno 78.430 tona komunalnog otpada. Kao i prethodne godine, najviše je sakupljeno glomaznog otpada (43 %) i otpadnog drva (18 %).
U 2023. godini oporabljeno je 690.473 tona komunalnog otpada, dok je reciklirano 659.858 tona otpada, što uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju). Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2023. dosegnula 38 posto, a stopa recikliranja 36 posto.
U odnosu na prethodnu godinu stopa oporabe porasla je za četiri postotna boda, što je rezultat povećanja količina otpada koje nakon obrade (uglavnom sortirnice i MBO postrojenja) završavaju na energetskoj oporabi.
Stopa recikliranja je porasla za 2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Time još uvijek nije dostignut cilj od 50 posto recikliranog otpada postavljen u Zakonu o gospodarenju otpadom i Okvirnoj direktivi o otpadu.
>>Kako hrvatske tvrtke upravljaju ambalažnim otpadom
Stopa oporabe komunalnog otpada
Stopa oporabe komunalnog otpada koji potječe od sakupljanja u okviru javne usluge na nacionalnoj razini iznosi 22 posto, dok stopa recikliranja iznosi 20 posto. Županije s najvećim stopama recikliranog komunalnog otpada su Međimurska (41 %), Varaždinska (40 %) i Koprivničko-križevačka županija (37 %). Županije s najnižom stopom recikliranja u okviru javne usluge su Ličko-senjska i Zadarska županija u kojima se recikliralo samo 4 posto otpada prikupljenog u okviru javne usluge.
Nakon pribrajanja dodatno utvrđenih količina (otpad iz uslužnog sektora, otpad preuzet u okviru nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – FZOEU, procjene za dio stanovništva koji nije obuhvaćen organiziranim sakupljanjem i dr.), najveće procijenjene stope recikliranja i dalje imaju Međimurska županija (54 %), Varaždinska županija (53 %) i Koprivničko-križevačka županija (48 %), dok su županije s najnižim stopama recikliranja Ličko–senjska (23 %), Dubrovačko-neretvanska (25 %) i Zadarska županija (25 %).
Povećao se broj kompostana
U 2023. godini povećan je i broj kompostana koje na obradu zaprimaju komunalni otpad s 12 na 17 kompostana. Kompostirano je ukupno 93.095 tona otpada što je povećanje od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. U dvanaest bioplinskih postrojenja anaerobnom digestijom obrađeno je 22.341 tona komunalnog otpada. Riječ je o povećanju za 82 posto u usporedbi s prethodnom godinom kada je obrađena 12.291 tona. Značajno povećanje zabilježeno je kod biorazgradivog otpada iz kuhinja i kantina.
Od 2005. do 2023. ukupno je evidentirano i prati se 317 lokacija službenih odlagališta, od čega je na 306 lokacija u navedenom razdoblju postojala mogućnost odlaganja komunalnog otpada. Od 77 odlagališta na koja se u 2023. odlagao komunalni otpad, pripremu sanacije prijavilo je 11 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 29 odlagališta, a status saniranih imalo je 37 odlagališta.
Stopa odloženog komunalnog otpada
Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta u RH iznosila je 536.220 tona, no time još uvijek nije ispunjen cilj postavljen Zakonom o gospodarenju otpadom.
Tijekom 2023. godine odloženo je 949.913 tona komunalnog otpada, od čega se 3.118 tona odnosi na otpad upućen na odlaganje u Bosnu i Hercegovinu, te 45.586 t na nečistoće i neciljane materijale koji su izdvojeni prije i/ili tijekom postupka recikliranja i upućeni na odlaganje. Time je stopa odloženog komunalnog otpada u 2023. godini iznosila 52 posto, što je za 4 postotna boda manje u odnosu na 2022. godinu.
Pored 52 posto odloženog i 38 posto oporabljenog komunalnog otpada, nešto manje od 8 posto komunalnog otpada obuhvaća količine upućene na daljnju obradu na bioreaktorske plohe u sklopu centara za gospodarenje otpadom, količine spaljene bez energetske oporabe, privremeno uskladištene količine i procijenjene količine za neobuhvaćeni dio stanovništva kojima se nije moglo utvrditi postupanje. Preostala količina, nešto više od 2 posto, odnosi se na gubitke mase otpada prilikom obrade (prašina, vlaga i dr.), pokazuje Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. godinu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
