Ambalaža je proizvod od bilo kojeg materijala koji se koristi za zadržavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda), od proizvođača do korisnika ili potrošača. Od pakiranja robe kupljene online, kupnje povrća i voća na placu, elektroničkih uređaja, namještaja, pića pa do šalica za kavu „za van”, ambalaža je svuda oko nas. U 2021. u EU je proizvedeno 188,7 kg ambalažnog otpada po stanovniku, 10,8 kg više po osobi nego 2020., što je najveći porast u 10 godina, te gotovo 32 kg više nego 2011., navodi Eurostat. Ukupno je u EU proizvedeno 84 milijuna tona ambalažnog otpada, od čega 40,3 % otpada na papir i karton, 19 % na plastiku, 18,5 % na staklo, 17.1 % na drvo i 4,9 % na metal, piše časopis Tehnoeko u svibanjskom izdanju.
Za Hrvatsku imamo nešto novije podatke: u 2022. ukupno je stavljeno na tržište 316.899 tona ambalažnog otpada, što približno iznosi 82 kg po stanovniku, navodi se u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o ambalažnom otpadu za 2022. Najveći je udio papira i kartona (33,34 %), a slijede staklo (25,6 %), plastika/polimeri (21,79 %), drvo (9,01 %), metal (5,32 %), kompozitna ambalaža (4,27 %) te ostali ambalažni materijali (0,67 %). Najveći rast potrošnje zabilježen je kod staklene ambalaže (17,6 %) i ambalaže od papira i kartona (10,8 %).
Sakupljeno je ukupno 174.475 t ambalažnog otpada što iznosi 55 % ukupne količine ambalaže stavljene na tržište. Najviše je sakupljeno ambalaže od papira i kartona (45,07 %), slijede ambalaža od stakla (29,02 %), plastike (15 %), drva (8,47 %) i metala (2,44 %). Oporabljeno je 167.334 t ambalažnog otpada, odnosno 53 % ukupno nastalog ambalažnog otpada. Cilj oporabe je dostizanje stope od 60 %.
Ambalažni otpad se uglavnom oporabljuje recikliranjem tj. materijalnom oporabom s iznimkom otpadne ambalaže od drva koja se jednim djelom oporabljuje i energetski. Materijalno je reciklirano 166.199 tona, a energetski oporabljeno 1.740 tona. Stopa recikliranja iznosi 52,4 %. Pojedinačni ciljevi recikliranja po ambalažnim materijalima dostignuti su za karton i papir (64 % od zadanih 60 %), staklo (62 % od zadanih 60 %), drvo (43 % od zadanih 15 %) i plastiku (35 % od zadanih 22,5 %), dok cilj za metalnu ambalažu nije postignut (19 % od zadanih 50 %), navodi Ministarstvo u izvješću.
Proširena odgovornost proizvođača
Otpadna ambalaža je posebna kategorija otpada za koju se gospodarenje uređuje izdvojenim Pravilnikom. Osim toga, u Republici Hrvatskoj od 2006. uspostavljen je sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR sustav – eng. extended producer responsibility) u organizaciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Proširena odgovornost proizvođača predstavlja pristup prema kojem se proizvođačima daje značajna odgovornost – financijska i/ili operativna – za obradu ili odlaganje proizvoda nakon potrošnje. U 2022. godini ovaj je sustav obuhvaćao svu ambalažu stavljenu na nacionalno tržište i sav ambalažni otpad, uz iznimku ambalaže opasnih tvari i proizvoda od koje nastaje otpadna ambalaža koja je opasan otpad. Za organizaciju zbrinjavanja ove vrste ambalaže bili su odgovorni distributeri i proizvođači opasnih tvari i proizvoda pakiranih u ambalažu.
Iskustva hrvatskih tvrtki
Kao proizvođač ambalaže, Vetropack Straža ima višestruku ulogu u sustavu proširene odgovornosti. „Nama, kao primarno proizvođaču ambalaže, temeljna je obveza osigurati da naši proizvodi udovoljavaju strogo postavljenim standardima, uključujući ograničenja na udio teških metala. Pored toga, kontinuirano radimo na smanjenju mase naših proizvoda, čime se znatno smanjuje potrošnja sirovina i energije, a samim time i naš ekološki otisak”, tumači za Tehnoko Maja Starček iz korporativnih komunikacija Vetropack Straže.
Kao jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj, Vetropack Straža jedina može materijalno oporabiti staklo – odnosno iz otpadne ambalaže ponovno proizvesti visokokvalitetne proizvode. “Reciklirano staklo ne gubi na kvaliteti i može se reciklirati bez ograničenja, čime se štede sirovine i energija te znatno smanjuju emisije stakleničkih i drugih otpadnih plinova”, razlaže Starček.
Trenutna stopa recikliranja stakla u Hrvatskoj iznosi oko 59 posto, a nešto manje od pola ukupne staklene ambalaže s hrvatskog tržišta, nažalost, završava na odlagalištima. Ova statistika postaje još više zabrinjavajuća uzmemo li u obzir da većinu recikliranog stakla čini ambalaža koja dolazi iz depozitnog sustava, što znači da staklo izvan tog sustava ima jako nisku stopu recikliranja, oko 30 posto.
Udio rabljenog stakla u proizvodnji Vetropack grupe iznosi u prosjeku 57 posto, dok je tehnološki maksimum mnogo viši (i do 90 posto). Količina prikupljena s domaćeg tržišta ne zadovoljava njihove potrebe pa Vetropack većinu stakla koje reciklira mora uvoziti.
U Podravci udio ambalažnog otpada u ukupno proizvedenom neopasnom otpadu iznosi oko 30 %. U strukturi ambalažnog otpada najveći je udio papira i kartona (45 %), plastike (17 %), višeslojne (15 %) i drvene ambalaže (12 %), dok ostatak ambalaže čine staklena, metalna i miješana ambalaža (11 %). Ambalažni otpad se odvaja i sortira na mjestu nastanka prema vrstama te zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki. Gotovo sva nastala otpadna ambalaža (97 %) zbrinuta je postupcima recikliranja i oporabe.
Do kraja 2030. godine 100 % Podravkine ambalaže bit će reciklabilno, povratno ili kompostabilno za sve prehrambene proizvode. Također, do 2030. Podravka se obvezala imati ambalaže bez polistirena, a udio recikliranih ambalažnih materijala u plastičnoj ambalaži bit će minimalno 25 %.
U Atlanticovoj ambalaži najviše je plastičnih materijala (PET predoblici, zatvarači, višeslojne folije), pa je u korporativni ESG postavljen cilj da se poveća udjel reciklirane plastike u ukupnoj količini nabavljene plastike. U 2023. udio reciklirane plastike u ukupnoj količini nabavljene plastike bio je 15,2 %. Brend Donat uveo je 100 % reciklirane PET boce na svim tržištima i zatvorio krug u suradnji s dobavljačem; druge dobre prakse uključuju uvođenje 30 % reciklirane rastezljive folije i 30 % reciklirane termo skupljajuće folije za operativno poslovanje. Osim fokusa na recikliranu plastiku, za veći broj svojih proizvoda Atlantic grupa koristi kartonsku i papirnu ambalažu s FSC certifikatom, kojim se potvrđuje da je ambalaža proizvedena od recikliranog papira i drvne sirovine koja dolazi iz održivo upravljanih šuma. Više od 93% svih ambalažnih materijala koji su plasirani na tržište u 2023. godini može se reciklirati.
„Naš opći dugoročni cilj je kružno recikliranje, odnosno pretvaranje iskorištene ambalaže u novu, za što je preduvjet da su svi oblici ambalaže reciklabilni”, rekla je za Tehnoeko Mirela Sekula, voditeljica Zaštite okoliša u Atlantic Grupi. “Za ne reciklabilne ambalažne materijale tražimo partnere koji nude najbolja rješenja, npr. kad se radi o spaljivanju otpada, da se energija koja se oslobađa pri spaljivanju koristi u svrhu dobivanja topline za zagrijavanje.”
Potraga za partnerima koji otpad mogu reciklirati na pravilan način
“Većina prodavaonica dm-a opremljena je prešama za karton i foliju što djelatnicima olakšava pripremu otpadne ambalaže za transport. Ambalažni otpad preuzima vanjski partner koji ima dozvole i uvjete za propisno zbrinjavanje i oporabu, pri čemu većinu ambalažnog otpada čini karton, a manji udio folija”, tumači Ana-Marija Vitko, menadžerica internacionalne POS logistike u dm-u. „Već godinama intenzivno radimo na razvoju održivih proizvoda dm marke te stalno povećavamo udio reciklata u ambalaži, a još 2014. uklonili smo mikroplastiku iz svih proizvoda za njegu tijela, kosu i zubi.”
Trgovački lanac JYSK, specijaliziran za prodaju namještaja i opreme za kućanstvo, nastoji na hrvatsko tržište prenijeti dobre prakse s matičnog skandinavskog tržišta. „Nažalost, u Hrvatskoj nismo uspjeli pronaći partnere koji su spremni osigurati adekvatan način recikliranja. Tu govorimo ne samo o zbrinjavanju otpada, već i o zbrinjavanju primjerice dotrajalih proizvoda za spavanje”, kaže Zvjezdana Sirk Novak, komunikacijska menadžerica JYSK-a za Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Srbiju.
„Naš otpad se u najvećoj mjeri odnosi na kartonsku ambalažu te u manjoj mjeri foliju. No, upravo je nedavno napravljen najveći iskorak po pitanju folije ukidanjem plastične folije s drvenih paleta, što će godišnje na razini cijelog JYSK-a rezultirati smanjenjem 920 tona plastike”, razlaže Sirk Novak. „Želimo smanjiti negativan utjecaj na okoliš i zato kontinuirano radimo na razvoju i razmišljamo o održivijim rješenjima. Cilj nam je integrirati ekološku održivost u sva relevantna područja svojeg djelovanja, prije svega kroz proizvode koje plasiramo, pa tako i na području ambalaže. Ulažemo maksimalne napore kako bi se smanjio udio ambalaže, povećanjem recikliranog sadržaja i dizajniranjem ambalaže koja se može jednostavno reciklirati.”
Sustav povratne naknade
Promatrajući sav otpad, od ukupno 50.239,04 metričkih tona materijala koji se može reciklirati, uključujući komunalni otpad, proizvedenih u 2021. i 2022. godini, Lidl je uspio ponovno upotrijebiti i reciklirati oko 33.611,90 metričkih tona, što predstavlja oko 66,90 posto. Povećanje količine PET ambalaže s 0 u 2021. na 3.706,65 metričkih tona u 2022. rezultat je promjene u vođenju evidencije PET ambalaže prikupljene od kupaca koja je u sustavu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koja se ranijih godina nije računala u ukupnoj količini otpada.
„Unatoč svim naporima koje Lidl ulaže u svojim procesima, nije moguće u potpunosti izbjeći materijale koji se ne mogu ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Stoga je 4.728,92 metričkih tona komunalnog otpada i 917,17 metričkih tona neopasnih materijala za recikliranje moralo biti odloženo kao preostali otpad”, tumače u trgovačkom lancu.
Trgovački lanac Konzum u suradnji sa svojim dobavljačima u procesu je pronalaženja alternativa za plastičnu ambalažu i proizvode. Cilj je cilj uvođenje alternativa za proizvode kod kojih Konzum ima direktnu mogućnost odabira, dok za ostale proizvode o načinu proizvodnje odluku donose proizvođači.
“Iako je korištenje alternativa ili reciklirane plastike znatno skuplje, svjesni smo utjecaja koji imamo te želimo pridonijeti smanjenju korištenja plastike u zajednici”, kažu u Konzumu. „U svim našim objektima, uključujući i prostore naše Internet prodavaonice, sortiramo otpad, najčešće plastičnu, kartonsku, staklenu i metalnu ambalažu, kako bismo odvojili korisne sirovine koje se zatim u suradnji s tvrtkama ovlaštenima za skupljanje otpada recikliraju ili oporabljuju. Također, osim ambalažnog otpada u procese recikliranja, oporabe ili kompostiranja idu i druge vrste otpada, poput biootpada i jestivog otpadnog ulja.”
U Jamnici sustav proširene odgovornosti proizvođača obuhvaća prihvatljivi dizajn proizvoda i označavanje ambalaže, korištenje višekratne ambalaže, primjerice povratno staklo u nosiljkama te uvođenja neodvojivog čepa. Do 2025. proizvođači pića moraju imati minimalno 25 % reciklata u bocama koje stavljaju na tržište, a do 2030. taj se postotak treba povećati na 30 %.
“Povratna ambalaža predstavlja najbolji instrument u smanjenju količine ambalažnog otpada, stoga je potrebno poticati stavljanje na tržište i korištenje povratne ambalaže u što većoj mjeri”, ističe Ivana Krnjević, voditeljica zaštite okoliša u Jamnici.
Europska komisija je kroz svoje direktive takav sustav prepoznala kao najučinkovitiji u postizanju ciljeva kružne ekonomije, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ga u Hrvatskoj uspješno vodi već skoro dvadeset godina. Otkako je sustav uspostavljen, prema evidenciji Fonda skupljeno je više od 12 milijardi različitih plastičnih i staklenih boca te limenki pića. Sva ta ambalaža isporučena je domaćim ovlaštenim oporabiteljima na daljnju reciklažu.
Više o kružnom gospodarenju otpadom i iskustvima hrvatskim tvrtki u tom procesu pročitajte u časopisu Tehnoeko.
Cijeli članak je objavljen u časopisu Tehnoeko br. 111 (03/2024), autor: Tihomir Dokonal / Sva prava pridržana @Tehnoeko
